U golemom, renesansnom prostoru burze Handelsbeurs u Antwerpenu 11. veljače održan je European Industry Summit 2026 – skup koji su brojni sudionici opisali kao prijelomni trenutak za europsku industriju.
Na istom podiju sjedili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, nizozemski premijer Mark Rutte, belgijski domaćin Alexander De Croo, austrijski kancelar Karl Nehammer, njemački političar Friedrich Merz i predstavnici više od dvadeset i pet ključnih industrijskih sektora. No važnije od imena bila je atmosfera: hitnost je zamijenila uobičajenu birokratsku sporost.
Ključna poruka mogla se sažeti u jednu rečenicu: „vrijeme za dijagnozu je prošlo”. Govornici iz politike i industrije složili su se da europski regulatorni okvir – prespor, rascjepkan i preopterećen – guši ulagače, ubrzava prodaju imovine inozemnim konkurentima i gasi radna mjesta.
Najglasniji alarm oglasio se oko energije. Visoki troškovi struje i ugljika, višestruko viši nego u SAD-u, proglašeni su „ubojicom konkurentnosti”. Von der Leyen je pozvala na brže trgovinske sporazume, modernizaciju energetskog oporezivanja i izgradnju novih energetskih koridora kojima bi čista energija neometano tekla preko granica. Industrijski lideri bili su još izravniji: bez jeftinije i stabilnije energije nema ni zelene tranzicije ni socijalne stabilnosti.
Macron je upozorio da CBAM može biti koristan samo ako doista štiti tvornice u praksi, dok loše dizajnirana dekarbonizacija riskira postati „ozbiljan ubojica industrije”.
Više se puta čulo da Unija u rizični kapital privlači tek mrvice u odnosu na konkurente. Sudionici su zato predložili svojevrsni industrijski „akcelerator” koji bi strateške projekte odobravao u tjednima, a ne godinama, kako bi Europa zadržala korak u umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, biotehnologiji i proizvodnji čipova.
Belgijski premijer De Croo sažeo je ambiciju sloganom „od Made in Europe prema Made with Europe”, naglašavajući da se sirovine, energija i gotovi proizvodi moraju kretati jednako slobodno unutar Unije kao i ljudi.
Summit nije ponudio gotova rješenja, ali je, kako je primijetio prof. dr. sc. Ernest Vlačić, preokrenuo ton: defenzivu je zamijenio poziv na akciju. Sudionici su poručili da Europa sada točno zna što treba učiniti; preostaje pitanje hoće li ovaj put imati dovoljno brzine i političke volje da to i ostvari.
