Prodaja stanova, kuća i zemljišta osjetno je pala u prvoj polovici 2025., no cijene kvadrata ostale su visoke, pokazuje analiza agencije Opereta.
Prema podacima, u razdoblju od siječnja do lipnja sklopljeno je nešto više od 57 000 kupoprodaja – 15 % manje nego lani. Kuće su pritom zabilježile najveći pad transakcija (-26 %), dok su stanovi i apartmani pali za 15 %. Građevinska zemljišta bilježe minus od 17 %, a garaže i parkirna mjesta 12 %.
Najviše ugovora i dalje se potpisuje u Zagrebu (7 876), ali i glavni grad bilježi pad od 20 %. Analitičarke Operete ističu kako „na tržištu postoji znatan broj kupaca koji su spremni i kreditno sposobni, no često ne pronalaze adekvatnu nekretninu”.
Pad likvidnosti zabilježen je u 16 županija, među kojima prednjače Splitsko-dalmatinska (-31 %), Primorsko-goranska (-27 %), Šibensko-kninska (-26 %) i Istarska (-20 %). Unatoč širokoj ponudi, visoke cijene na obali često premašuju mogućnosti domaćih kupaca pa potražnja ne rezultira realizacijom.
Suprotan trend bilježe Varaždinci: u Varaždinskoj županiji broj transakcija porastao je za 28 %, na 3 735. Analitičari to povezuju s okretanjem kupaca prema manjim gradovima gdje za istu cijenu mogu dobiti veći prostor i bolju kvalitetu života. Varaždin se pritom ističe kao sveučilišni centar s dobrom prometnom vezom prema većim gradovima.
Zagreb: cijena kvadrata preko 3 100 eura U metropoli je prosječna realizirana cijena kvadrata u starogradnji porasla za 446 eura ili 16 % te sada iznosi 3 166 eura. Razlika između tražene i postignute cijene iznosi skromna 4 %, a stan se u prosjeku proda za 3,7 mjeseci.
Najtraženiji kvartovi su Trešnjevka sjever (18 % svih prodaja), Trešnjevka jug (12 %), Novi Zagreb – istok i Centar (po 10 %) te Trnje (9 %).
Kupci sve oprezniji, ali kredit i dalje ključan HNB-ovo pooštravanje kreditnih pravila 1. srpnja ubrzalo je odluke kupaca koji su željeli uhvatiti povoljnije kamate: 56 % stanova kupljeno je kreditom, a 44 % gotovinom. Investicijske kupnje i dalje vode s udjelom od 22 %, što potvrđuje da građani nekretnine vide kao relativno sigurno utočište u uvjetima inflacije.
Povoljniji uvjeti kreditiranja prije srpnja te porezni poticaji za osobe do 45 godina doveli su do rasta udjela kupaca u dobi od 30 do 40 godina na 39 % (porast od devet postotnih bodova u godinu dana).
Opereta zaključuje da tržište ne stagnira nego traži novu ravnotežu između visoke cijene, ograničene ponude i stvarnih potreba kupaca. Dok kupci kalkuliraju, prodavatelji zasad ne snižavaju cijene, pa se jaz između ponude i potražnje produbljuje.