Godinu dana nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, dramatične carinske mjere uzdrmale su, ali nisu preokrenule svjetsku trgovinu.
Nakon tzv. „dana oslobođenja”, kada su najavljene carine šokirale tržišta, američki je predsjednik naknadno ublažio stav dogovorima s Kinom, Europskom unijom te Japanom i Južnom Korejom. Unatoč tim ustupcima, Sjedinjene Države su 2025. zaključile s prosječnom carinskom stopom većom od 10 %, najvišom od Drugoga svjetskog rata.
Posljedice osjećaju potrošači: predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell još je u kolovozu upozorio da carine „imaju jasan utjecaj na potrošačke cijene”, dok je Bijela kuća isticala kako mjere državnu blagajnu pune s oko 30 milijardi dolara mjesečno.
Trumpova je administracija carine predstavljala kao put prema smanjenju vanjskotrgovinskog deficita i vraćanju proizvodnje kući, no brojke upućuju na drugačiju sliku. Do studenoga je kineski trgovinski suficit nadmašio bilijun dolara, a američki uvoz iz jugoistočne Azije nastavio je rasti unatoč nametnutoj stopi od 20 %.
Kompanije diljem svijeta, suočene s neizvjesnošću, užurbano su preispitivale opskrbne lance, a tržišta obveznica zabilježila su snažne oscilacije. Ipak, globalni sustav razmjene robe pokazao je iznenađujuću otpornost: ni visoke tarife, ni signalizirano slabljenje povjerenja u dolar zasad nisu doveli do urušavanja trgovinskih tokova.
Za američke potrošače i izvoznike računica je zasad jasna – carine su poskupile svakodnevni život, dok su se strateški ciljevi uravnoteženja trgovine i smanjenja kineske dominacije još jednom pokazali teže dostižnima nego što je obećavano.
