Donald Trumpov drugi mandat potaknuo je političku preobrazbu koja zahvaća cijelu Europu, pokazuje novo istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) provedeno među 16 000 ispitanika u 12 zemalja.
• Nova transatlantska podjela
Umjesto tradicionalne podjele na pro- i antiameričke države, kontinent se sada razdvaja na pro- i anti-Trumpovske stranke. Ekstremna desnica, koja je nekoć branila nacionalni suverenitet od „federalističke” EU, prometnula se u predvodnicu nadnacionalnog pokreta civilizacijskog nacionalizma. Istodobno, donedavni globalisti iz mainstreama – poput njemačkog CDU-a – sve češće nastupaju kao branitelji suvereniteta od Washingtona.
• Simpatije prema Trumpu i rizik osipanja potpore
Većina pristaša svih deset krajnje desnih stranaka obuhvaćenih anketom smatra da je Trumpova pobjeda korisna za SAD i gleda na njegove poteze s „neskrivenim oduševljenjem”. No autor studije upozorava da bi ti akteri mogli postati i najveći gubitnici ako se europsko javno mnijenje okrene protiv Trumpa, slično kako su zapadnoeuropske komunističke partije gubile potporu kad je opadala privlačnost Sovjetskog Saveza.
• Preokret tradicionalnih saveznika
Zemlje koje su još jučer slovile za najatlantskije – Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Danska – sada pokazuju najdublji skepticizam prema SAD-u. Danska prednjači: čak 86 % ispitanika smatra da je američki politički sustav „slomljen”. Okidač nije izravni napad na Europu, nego dojam da Washington ugrožava nacionalni suverenitet, stoji u analizi.
• Sigurnost na europski pogon
Strah od nuklearnog sukoba i novog svjetskog rata postao je pan-europski. Većine građana podržavaju povećanje obrambenih izdataka, zadržavanje pomoći Ukrajini čak i ako SAD odustane, pa i ponovno uvođenje vojnog roka. Više od 60 % ispitanika u većini država – izuzev Italije i Mađarske – podržava razvoj europskog nuklearnog odvraćanja, a dio zagovara i nacionalne bombe.
Ipak, prevladava sumnja da se Europa može dovoljno brzo naoružati bez američkog kišobrana. Paradoksalno, mnogi i dalje vjeruju da Trump neće povući postrojbe iz Europe te da će se transatlantski odnosi „lako oporaviti” nakon njegova odlaska.
• Povijesna prekretnica
Dok se čelnici NATO-a u Haagu okupljaju oko prijedloga da članice izdvajaju 5 % BDP-a za obranu, autori studije podsjećaju na riječi revolucionara Louisa Antoinea de Saint-Justa: „Sadašnji poredak je nered budućnosti.” Europa se, zaključuju, upravo nalazi na raskrižju te maksime.
