Govoreći gotovo sat vremena pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, bivši američki predsjednik Donald Trump izložio je kanonadu optužbi na račun „otvorenih granica“, šerijatskog prava, klimatske „prevare“ i samih UN-a. Zastupnicima je poručio da je okončao „sedam neokončivih ratova“ bez pomoći Organizacije, a instituciju čiji je su-osnivač Washington optužio je za neučinkovitost.
Reakcija u dvorani – od vidljivog šoka do nelagode – bila je gotovo jednako glasna kao i sam govor. Čim je silazio s pozornice, mikrofon su preuzeli čelnici triju velikih demokracija iz globalnog juga i poslali posve drukčiju poruku.
• Prabowo Subianto, indonezijski predsjednik, dočekan je snažnim pljeskom kada je izjavio: „Sila ne može biti pravo; pravo mora biti pravo. Nijedna država ne smije maltretirati cijelu ljudsku obitelj.“
• Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan optužio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je „potpuno izvan kontrole“, a one koji šute nazvao suodgovornima za „barbarstvo“.
• Nekoliko minuta ranije, brazilski čelnik Luiz Inácio Lula da Silva upozorio je da su ideali iz San Francisca pod udarom „nikad većim u povijesti“: „Napadi na suverenitet, samovoljne sankcije i jednostrane intervencije postaju pravilo.“ Povezao je krizu multilateralizma sa slabljenjem demokracije i upozorio na „digitalne milicije“ koje guše medije.
S druge strane svijeta, južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung poručio je da klimatska kriza nipošto nije izmišljotina, nego egzistencijalna prijetnja čovječanstvu.
UN bez američkog oslonca Trumpov nastup naglasio je goruće pitanje: kako će svijet funkcionirati bez pouzdanog američkog vodstva? Sigurnosne brige obuhvaćaju Europu suočenu s Rusijom, Aziju koja balansira nadmetanje Kine i Bliskog istoka te zaljevskih zemalja koje se nose s izraelskom vojnom nadmoći.
Na jednoj strani već se okuplja osovina autokrata viđena nedavno u Pekingu uz Xija Jinpinga i Vladimira Putina. Na drugoj se tek oblikuje protuteža – neformalni, „anti-trumpovski“ blok koji okuplja progresivne lidere Zapada i globalnog juga, ali zasad djeluje izvan UN-a jer je Vijeće sigurnosti paralizirano vetima, a američko financiranje presušuje.
Sam glavni tajnik António Guterres upozorio je da „stupovi mira i prosperiteta posrću“ i podsjetio na lekciju Prvog svjetskog rata: „Multipolarnost bez učinkovitih multilateralnih institucija priziva kaos.“ Unatoč sumornoj dijagnozi, zaključio je: „Nikada ne smijemo odustati.“
Dvostruki standardi i europska dilema Nastojanje da se izgradi široka koalicija spotiče se o prigovore dvostrukih mjerila – posebice zbog europskog zgražanja nad ruskom agresijom na Ukrajinu, uz istodobnu šutnju o razaranju Gaze. Španjolski premijer Pedro Sánchez na sveučilištu Columbia upozorio je da ta percepcija „ozbiljno nagriza ugled Europe“. Poručio je kako su „otvorena društva najbolji protulijek fanatizmu“ te dodao: „Kad društvu oduzmete glas, ono umire.“
Sánchez je, zajedno s Lulom i čileanskim predsjednikom Gabrielom Borićem, pokrenuo inicijativu „U obrani demokracije“, usmjerenu na jačanje multilateralizma, vladavine prava i borbe protiv ekstremizma i algoritama koji potiču društvenu polarizaciju.
No te mreže još su krhke, a mnoge će države – vođene vlastitim interesima i snagom gospodarstva – same vagati trebaju li se odupirati američkoj „diplomaciji ucjene“ u kojoj se trgovina, sigurnost i migracije stavljaju na isti stol.
Jedno je sigurno: nakon Trumpova govora malo tko u dvorani vjeruje da će SAD uskoro ponovno preuzeti ulogu pouzdanog čuvara međunarodnog poretka.