Alarm zbog najava iz Washingtona
Otvorene izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućoj intervenciji na Grenlandu potaknule su novu raspravu o europskoj sigurnosti. Njemački zastupnik Roderich Kiesewetter (CDU), umirovljeni pukovnik Bundeswehra, upozorava da bi takav potez „razbio NATO i označio kraj američkog nuklearnog kišobrana za Njemačku”.
Poziv na zajednički nuklearni program
U razgovoru za njemački dnevnik Kiesewetter predlaže da Berlin, zajedno s drugim državama, financira razvoj europskog nuklearnog odvraćanja.
„Možemo sudjelovati u financiranju i raspoređivanju takvog oružja, ali ga ne smijemo sami proizvoditi”, kaže zastupnik, ističući da bi cijeli proces mogao potrajati više od deset godina. Izravan nacionalni razvoj zabranjen je Sporazumom o ujedinjenju, zbog čega zagovara saveznički model.
Nordijske države već razmatraju vlastite opcije, tvrdi Kiesewetter, podsjećajući na rusku prijetnju koja brine Finsku, Švedsku i Poljsku.
Oporba upozorava na međunarodne obveze
Ideji se oštro protivi Rolf Mützenich iz SPD-a. On podsjeća da bi i „neizravno sudjelovanje, bilo financijsko ili logističko”, bilo nespojivo s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja i Sporazumom „dva plus četiri”. Umjesto toga, Mützenich poziva na jačanje kontrole naoružanja putem pregovora, „čak i ako se međunarodni režimi trenutačno urušavaju”.
Novi momentum neugodnih pitanja
Istodobno, švedski Dagens Nyheter u uredničkom komentaru piše da se „nitko ne želi baviti nuklearnim oružjem – ali moramo”, naglašavajući sve glasnije zahtjeve za europskim rješenjem. Kiesewetter smatra da je dužnost odgovornih „stvoriti prostor za razmišljanje i o onome što zvuči nevjerojatno, ali je opasno”.
Dok se u Berlinu raspravlja može li Europa sama izgraditi nuklearni kišobran, ostaje otvoreno pitanje hoće li Trumpove prijetnje ostati na retorici ili pokrenuti najdublje sigurnosne promjene na Starom kontinentu od kraja Hladnog rata.
