Donald Trump posljednjih je dana ponovno usmjerio pozornost Washingtona na Venezuelu, poručivši da će federacija subvencionirati američke naftne kompanije kako bi se vratile na svoja nekadašnja polja u toj južnoameričkoj državi. Cilj je, kako tvrdi Bijela kuća, obnoviti infrastrukturu i proizvodnju sirove nafte koja je tijekom predsjedničkih mandata Huga Cháveza i sada zatočenog Nicolása Madura drastično opala.
Maduro je, podsjetimo, prije nekoliko mjeseci uhićen u specijalnoj operaciji američke vojske i prebačen u New York, gdje čeka suđenje po optužbama povezanima s narkokartelima. Trump je taj potez predstavio kao dio šireg obračuna s međunarodnim krijumčarima droge, no analitičari iznova ukazuju na naftni ulog: Caracas posjeduje najveće potvrđene rezerve „crnog zlata” u svijetu.
Istodobno, Bijela kuća budno prati i nemire u Iranu, gdje se teokratski režim suočava s najmasovnijim prosvjedima u više od deset godina. Trump se pritom pohvalio da je Teheran zatražio pregovore sa Sjedinjenim Državama te upozorio iranske vlasti da će SAD „snažno reagirati” ako ponovno posegnu za smrtonosnom silom protiv prosvjednika.
Premda se svjetska žarišta smjenjuju gotovo iz sata u sat, venezuelska nafta ostaje konstanta američkih strateških interesa. Ako se korporacije iz Texasa i Oklahome doista vrate u Orinoco, Washington bi, prvi put nakon dva desetljeća, ponovno imao izravan utjecaj na jedan od najvećih svjetskih izvora energenata.
