Iran je pojačao retoriku protiv valova nezadovoljstva na svojim ulicama. Zapovjednik policije Ahmad-Reza Radan izjavio je na državnoj televiziji da će „svatko tko iziđe na ulice na zahtjev neprijatelja biti tretiran kao neprijatelj, a ne kao prosvjednik”.
Istodobno se širi niz sigurnosnih incidenata povezanih s eskalacijom rata između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana:
• Američko veleposlanstvo u iračkom Erbilu pogođeno je dronom. Prema internom upozorenju State Departmenta, ozlijeđenih nema, a osoblje je zbrinuto i evidentirano.
• Washington je započeo prebacivanje dijelova sustava proturaketne obrane i druge vojne opreme iz Južne Koreje kako bi ih rasporedio na Bliskom istoku. Dužnosnici umanjuju značaj poteza, no analitičari ga povezuju s pripremama za moguće proširenje sukoba.
• U Bijeloj kući se, prema diplomatskim izvorima, razmatra slanje specijalnih postrojbi u Iran radi osiguranja navodnog zaliha visoko obogaćenog uranija, dovoljnog za desetak nuklearnih bojevih glava prema procjenama stručnjaka.
Američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko je dana poručio Teheranu da će, ako je položio mine u strateški važan Hormuški tjesnac, „uslijediti vojne posljedice na razini kakva se još nije vidjela”. Istodobno je pozvao Irance da „izađu na ulice i sruše režim”, što je ponovio i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Situacija se tako razvija na tri fronta: unutarnjoj, gdje iranske vlasti najavljuju silu protiv prosvjednika; regionalnoj, gdje američki i iranski interesi kolidiraju u Iraku i Perzijskom zaljevu; te globalnoj, gdje premještanje američke protuzračne obrane iz Azije signalizira širu stratešku prekompoziciju. Promatrači upozoravaju da bi svaki idući incident mogao dodatno smanjiti prostor za diplomatsko rješenje.
