Hrvatska se ovog tjedna prisjeća 30. obljetnice Oluje, operacije koja je 5. kolovoza 1995. vratila Knin pod hrvatsku zastavu i označila kraj četverogodišnje agresije. No treći dan operacije, 6. kolovoza, u kolektivnom se sjećanju izdvaja kao trenutak kad je Hrvatska vojska spriječila ponavljanje srebreničke tragedije nad bihaćkom enklavom.
-
Oslobođeni gradovi i sela Toga su dana hrvatske postrojbe u sklopu Oluje oslobodile Petrinju, Kistanje, Vrhovine, Kostajnicu, Udbinu, Korenicu, Slunj, Glinu, Plitvice i niz manjih mjesta, čime je dodatno slomljen vojni pritisak na zapadnu Bosnu.
-
Deblokada Bihaća Najdublje simbolično značenje dana dobiva na granici kod Tržačkih Raštela, gdje su se 6. kolovoza susrele snage Hrvatske vojske pod zapovjedništvom general-bojnika Marijana Marekovića i 5. korpusa Armije BiH koje je vodio general Atif Dudaković. U povijest je ušla Dudakovićeva rečenica upućena hrvatskom kolegi: „Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli.”
Susret je označio kraj trogodišnje opsade Bihaća, na koji je Ratko Mladić usmjerio tenkovske i minobacačke napade upravo u srpnju 1995. Promatrači UN-a ocijenili su te napade „najintenzivnijim borbama u Bosni” nakon Srebrenice, a u enklavi se tada nalazilo oko 32 000 civila.
-
Američka potvrda ključne uloge Hrvatske Prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith ovih je dana podsjetio da je Oluja „spriječila novi genocid”. Ukazao je na važnost Splitskog sporazuma koji su 22. srpnja 1995. potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, ocijenivši ga preduvjetom za oslobađanje Bihaća i kasniji Daytonski sporazum. „Ako bi Ratko Mladić učinio u Bihaću ono što je učinio u Srebrenici, mogli smo svjedočiti masakru nad 32 000 muškaraca i dječaka”, upozorio je Galbraith.
-
Polemike u BiH I dok većina međunarodnih povjesničara prizna da je hrvatska intervencija bila presudna, dio bošnjačke političke scene i dalje relativizira ulogu Hrvatske, najčešće iz dnevnopolitičkih razloga. Galbraith na to uzvraća konstatacijom: „Zemlja koja pomaže svom susjedu u obrani vlastitog teritorija nije agresor.”
-
Zaustavljanje pred Banjom Lukom Galbraith je potvrdio da su on i Richard Holbrooke u listopadu 1995. prenijeli Tuđmanu američki zahtjev da zaustavi napredovanje HV-a prema Banjoj Luci, iako su osobno držali da bi pad tog grada značio kraj Republike Srpske.
-
Pogled prema budućnosti Govoreći o današnjoj Bosni i Hercegovini, bivši veleposlanik smatra kako Daytonski ustav nije trajno rješenje te da bi eventualni „Dayton 2” morao otvoriti put prema članstvu BiH u Europskoj uniji i ravnopravnosti Hrvata u Federaciji BiH.
Trideset godina nakon Oluje, čini se da najveća težina 6. kolovoza ostaje u činjenici da je brzom akcijom Hrvatske vojske zaustavljen naum Ratka Mladića, a Bihać spašen od sudbine Srebrenice, što povijest pamti kao zadnji udarac koji je Mladića gurnuo prema konačnom vojnom porazu.