Službena statistika potvrdila je duboku promjenu u strukturi hrvatskoga gospodarstva: po prvi put u novijoj povijesti prerađivačka industrija više nije djelatnost s najviše zaposlenih, nego ju je pretekla trgovina. Time je Hrvatska dodatno učvrstila reputaciju ekonomije uvoza, turizma i potrošnje, dok se proizvodnja nastavlja povlačiti.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 2006. do danas broj zaposlenih u industriji pao je za 16 %, dok se broj radnika u trgovini zadržao na sličnim razinama te osjetno raste tijekom turističke sezone. U istom razdoblju zaposlenost u turizmu skočila je 28 %, a u poljoprivredi se strmoglavila za isti postotak.
Pad industrije nije pratio uspon suvremenih proizvodnih pogona. Iznimke poput inicijative za razvoj industrije videoigara u Novskoj i ambicioznih pogona Mate Rimca u Svetoj Nedelji zasad ne uspijevaju pokrenuti jači val industrije 4.0. Dok se čekaju „leteći” ili autonomni taksiji, analitičari poput Damira Novotnija predlažu preorijentaciju takvih kapaciteta na vojnu proizvodnju, primjerice dronova.
Istodobno se gase i simboli starih industrijskih revolucija – od Varteksa do pojedinih brodogradilišta – dok opstanak barem ponegdje ovisi o stranom kapitalu, kao u slučaju Petrokemije.
Država ostaje najveći poslodavac, a najbrže rastu zapošljavanje u obrazovanju i zdravstvu. Povećanje plaća u javnom sektoru potaknulo je potrošnju, ali privatni sektor to nije mogao pratiti pa je, prema službenim brojkama, u samo dvije godine porastao udio radnika na minimalcu.
Regije koje su se oslanjale na poljoprivredu i prerađivačku industriju osjećaju najteže posljedice. Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija imaju stopu nezaposlenosti čak četiri puta veću od Zagreba, što dodatno potiče iseljavanje. Slavonija je nakon ratnih razaranja izgubila šećerane, mljekare, a nedavno i pogon talijanskog Benettona. Podravka je otkupom nekoliko pogona za više od 300 milijuna eura privremeno zadržala dio proizvodnje, no novu prijetnju nosi afrička svinjska kuga i mogućnost masovnog eutanaziranja svinja, čime bi udarila i na preostalu mesnu industriju.
Stručnjaci upozoravaju da uvoz i trgovina ne otvaraju dovoljno novih radnih mjesta. Austrijski „poučak” sugerira da 1 % rasta izvoza stvara oko 10 000 poslova, dok hrvatska praksa pokazuje da izgradnja novog trgovačkog centra najčešće gasi male kvartovske dućane, a radnici prelaze u velike lance. Broj zaposlenih u trgovini tako ostaje stabilan, ali sada je i veći od industrijskog – važan signal da Hrvatska ubrzano troši, a sve manje proizvodi.