Najnoviji godišnji izvještaji velikih maloprodajnih kompanija otkrivaju da su hrvatski trgovački lanci 2023. nastavili širiti bruto marže, i to prvenstveno na osnovnim prehrambenim proizvodima.
• Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, najveća zarada ostvaruje se na kruhu i pecivima – čak 37,9 % (godinu prije 37,2 %). • Konditorski proizvodi poput čokolade, keksa i bombona nose 32,2 % (31,7 %), a svježe voće i povrće 29,8 % (29,9 %). • Brašno i šećer prosječno imaju maržu 27,2 %, sokovi i voda 26,3 %, meso i mesni proizvodi 24,3 %. • Na meso peradi i jaja zarađuje se 23,5 %, dok mlijeko i mliječni proizvodi donose 22,2 %.
Konzum, Kaufland, Lidl – utrka u postotak više
Najveći domaći maloprodajni lanac Konzum prošle je godine podignuo prosječnu bruto maržu na 28,5 %, oko bod više nego 2022. godine. Vrlo blizu je Kaufland s 28,4 % (27,6 % godinu ranije), dok je Lidl skočio s 26 na 26,5 %.
Bruto marža predstavlja razliku između prihoda od prodaje i troška nabave robe, a iz nje se pokrivaju plaće, logistika, energenti i ostali operativni rashodi. Tek nakon tih stavki ostaje čista zarada. Stoga su neto marže osjetno skromnije: prosjek pet najvećih lanaca u 2023. bio je 2,8 %.
• Najveću neto dobit u odnosu na prihod ostvarili su Plodine i Lidl – između 5 i 6 %. • Konzum je završio s oko 1 % neto marže. • Spar se kretao na simboličnih 0,1 %.
Tko je najjeftiniji, a tko najskuplji?
Analiza financijskog konzultanta Marija Kurtovića za prethodnu godinu pokazuje da je među deset najvećih lanaca KTC iz Križevaca imao najnižu bruto maržu, dok je najveću naplaćivao vinkovački Boso.
Zaključak
Činjenice potvrđuju da se prostor za zaradu trgovaca sve više seli na osnovne proizvode koje potrošači svakodnevno kupuju. I dok bruto marže rastu, neto profit ostaje nizak, što znači da lanci pritisak prebacuju na dobavljače i volumen prodaje. Pitanje je koliko će kupci još moći podnositi skuplji kruh i slatkiše ako plaće ne prate isti tempo rasta.