Istarska županija 30. ožujka je obilježila 32. godišnjicu svojega Statuta – dokumenta koji se često opisuje kao temelj regionalnog identiteta i samouprave. Na svečanosti u Hrvatskom saboru saborski zastupnik IDS-a Anteo Milos podsjetio je da je Statut donesen početkom 1990-ih „u složenim političkim okolnostima”, uz tadašnje rasprave o podjeli ovlasti između Zagreba i regija.
Milos je istaknuo da je obljetnica prigoda za „otvaranje pitanja budućeg razvoja Hrvatske, osobito u kontekstu decentralizacije i jačanja lokalne i regionalne samouprave”. Iako Hrvatska uživa koristi članstva u Europskoj uniji, eurozoni i Schengenu, zastupnik upozorava na „trend dodatne centralizacije odlučivanja”. Kao primjere navodi nedavne izmjene Zakona o prostornom uređenju i Zakona o regionalnom razvoju, ali i druge propise za koje smatra da umanjuju autonomiju gradova, općina i županija jer zanemaruju načelo supsidijarnosti.
Prema podacima koje je iznio, „80 % javnog novca kontrolira država, a manje od 20 % ostaje lokalnoj i regionalnoj razini”. Takva raspodjela, kaže Milos, suprotna je obvezama preuzetima potpisivanjem Europske povelje o lokalnoj samoupravi te udaljena od europske prakse u kojoj šira decentralizacija, po njemu, donosi učinkovitije upravljanje i politike prilagođene građanima.
„Obilježavanje Istarskog statuta nadilazi regionalni značaj; otvara pitanje kakvu Hrvatsku želimo – onu koja potiče različitosti i povjerenje prema regijama ili onu u kojoj se odluke i dalje donose centralizirano”, poručio je zastupnik IDS-a.
Zaključno je upitao ima li Hrvatska „spremnosti i hrabrosti za stvarnu decentralizaciju” u interesu svojih građana, ostavivši dilemu otvorenom dok se rasprava o raspodjeli moći između države i lokalnih jedinica ponovno vraća u politički fokus.