U saborskoj raspravi o izvješću premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskoga vijeća sukobili su se pogledi vladajućih i oporbe na gospodarsko i sigurnosno stanje zemlje.
• Energetska i industrijska ovisnost
Siniša Hajdaš Dončić upozorio je da Hrvatska u posljednjem desetljeću nije izgradila energetsku ni prehrambenu samodostatnost: „uvoz hrane se udvostručio”, a plaće su, prema njegovim riječima, na 46 % prosjeka EU dok su cijene dosegnule 73 %. Naveo je i da je inflacija od 4,8 % najviša u eurozoni te da su nefinancijske tvrtke i banke na njoj udvostručile dobit. Produktivnost rada, kaže, porasla je tek 9 %, dok je u državama „koje smo gledali iza sebe” rasla dvostruko brže.
Jelena Miloš dodala je da Hrvatska „niti u jednom od ključnih resursa – energije, hrane i industrije – nije neovisna”, podsjećajući da je Možemo! godinama zagovarao obnovljive izvore te da je prelazak na američki LNG samo zamijenio jednu ovisnost drugom.
• Sigurnost i NATO
Mostov Zvonimir Troskot izrazio je zabrinutost zbog nedostatka integriranog sustava protuzračne obrane i rijetkog sastajanja Vijeća za nacionalnu sigurnost, pitajući se je li riječ o strategiji ili improvizaciji.
HDZ-ov Andro Krstulović Opara odbacio je kritike, navodeći kako je uplovljavanje nosača „USS Gerald R. Ford” u Split „hrvatski interes” nakon raketnih prijetnji iz Beograda. „NATO je u ovom trenutku naša sigurnost”, naglasio je, dodajući da je JANAF kroz naftovod osigurao Mađarskoj i Slovačkoj „energente koji nisu okrvavljeni kao ruska nafta”.
• Konkurentnost i EU fondovi
Dalibor Paus podsjetio je da je Hrvatska na 51. mjestu od 67 zemalja prema ljestvici konkurentnosti instituta IMD, pri čemu se kao glavni nedostaci ističu neučinkovit pravni sustav i slaba ulaganja u istraživanje i razvoj. Smatra da su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka pretežno završila u infrastrukturi, a ne u reformama nužnim za otpornost gospodarstva.
• Zaključak vladajućih
Krstulović Opara ocijenio je da su zaključci Europskoga vijeća pokazali kako se „Europa sabrala” te da Unija sada snažnije radi na konkurentnosti, energetskoj i sigurnosnoj samobitnosti. Vladajući tvrde da time Hrvatska potvrđuje „odgovornost u izazovnim vremenima”, dok oporba upozorava da bez dubokih reformi i ulaganja u obnovljive izvore zemlja ostaje izložena vanjskim šokovima.
