Građani Cavtata podnijeli su čak 312 pisanih primjedbi na Studiju utjecaja na okoliš za planiranu marinu i turistički resort s otprilike 900 kreveta. Najviše negodovanja izazvao je zahvat na 85-metarskoj prirodnoj plaži, što predstavlja oko 15 % svih plaža u Cavtatu.
Nikola Duper iz inicijative Građanska snaga zavičaja upozorio je: „Prošle godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano je više od 12 tisuća radnih dozvola, to znači da nama novih struktura ne treba… ovdje se radi o nekretninskom projektu pod krinkom marine.”
Prema projektu, plaža bi se betonirala, a na njoj bi se gradili bazen i strojarnica. Međutim, novi Zakon o prostornom uređenju zabranjuje gradnju gospodarskih objekata i nasipavanje na prirodnim morskim plažama. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić poručio je da će „zahtjev za lokacijsku i lokacijska dozvola morati biti usklađeni s novim Zakonom” te dodao kako „na prirodnoj plaži ne mogu biti izgrađeni objekti gospodarske naravi”.
Zahtjev za lokacijsku dozvolu podnesen je prije stupanja zakona na snagu, pa je resort ušao u prostorni plan Općine Konavle po starim pravilima. Ministar priznaje da bi „da urbanistički plan nije donesen prema starom zakonu, resort danas izgledao drugačije”. Općina istodobno mijenja prostorni plan radi izgradnje novog zapadnog ulaza u Cavtat i pristupne ceste budućoj marini; sve izmjene mora potvrditi Ministarstvo.
Stanovnici su podijeljeni. Gabrijela Kocjan smatra da će „bilo koji projekt koji je strukturiran i uredno planiran sigurno biti poboljšanje”, dok Filip Dimnić upozorava: „Ima puno kreveta i ovako, ne znam tko će to sve raditi i odraditi.”
Primjedbe građana razmotrit će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a o prihvatljivosti zahvata odlučit će posebno Povjerenstvo. Projekt marine i resorta nosi status strateškog projekta Republike Hrvatske, no konačna sudbina 85 metara cavtatske plaže sada ovisi o tumačenju novog zakona i procjeni utjecaja na okoliš.
