Svjetska naftna tržišta jutros su odahnula nakon što je Iran pristao na dvotjedno primirje i privremeno otvorio Hormuški tjesnac – pomorsku arteriju kroz koju prolazi petina globalne opskrbe sirovom naftom. U Londonu je barel potonuo za 13 % na 94,9 dolara, a na američkom tržištu za 14,5 % na 96,5 dolara. Burzovni indeksi, od Tokija do Wall Streeta, uzletjeli su; njemački DAX skočio je gotovo pet posto.
Ipak, euforija je kratko prekinuta informacijom da je prolaz nakratko ponovno zatvoren, što je zaustavilo daljnji pad cijena. Unatoč kolebanju, investitori su zadržali optimizam. „Ovo je golemo olakšanje… porast od 5 % pokazuje koliko olakšanje ova vijest donosi investitorima”, poručio je glavni analitičar Jochen Stanzl.
Za zemlje ovisne o uvozu nafte, poput Indije, vijest je došla kao spas. „Od 70 do 75 % naših energetskih potreba pokrivamo uvozom, a otvaranje Hormuškog tjesnaca i pad cijena nafte veliko je olakšanje za naše gospodarstvo”, istaknuo je burzovni stručnjak Sunil Shah.
Zrakoplovne kompanije, pak, računaju da će se troškovi goriva normalizirati tek na jesen. „Vidimo rane učinke, ali trebat će mjeseci da se vratimo na normalne cijene”, upozorio je direktor Međunarodnog udruženja zračnog prijevoza Willie Walsh.
Hrvatska opskrba pod kontrolom
U Hrvatskoj se nestašice goriva zasad ne očekuju. Naftni stručnjak Davor Štern podsjeća da stvarni razmjeri šteta na bliskoistočnim rafinerijama tek trebaju biti procijenjeni, pa „još uvijek može potrajati nestašica dizela, benzina i kerozina”. No domaća industrija ima odgovor. „Riječka rafinerija proizvodi sva goriva i radimo u punom kapacitetu… Ina opskrbljuje sedam najvećih zračnih luka u RH gorivom iz vlastite rafinerije”, naglasila je direktorica domaće prodaje Petra Ptičar.
Premijer Andrej Plenković vijest je ocijenio „dobrom za gospodarstvo i energetsku sigurnost”. Istodobno je najavio mogućnost uvođenja takozvanog plivajućeg PDV-a, koji bi Vladi omogućio da, u slučaju novog skoka cijena nafte, brzo prilagođava stopu poreza na gorivo bez dugotrajnog saborskog postupka.
Oporba načelno podržava taj mehanizam, ali upozorava na inflaciju. „Vlada treba imati sve moguće instrumente utjecaja na cijenu, međutim inflacija nam je i dalje viša nego u većini EU-a”, podsjetio je bivši ministar financija Boris Lalovac.
Globalni energetski šok posljednjih je tjedana pokazao koliko je svijet ranjiv na poremećaje u Hormuškom tjesnacu. Strahujući od nove blokade, analitičari poručuju da je ključno da tankeri ponovno, i što je važnije trajno, zaplove tom rutom.
