Svijet je u utorak navečer odahnuo kada je objavljeno primirje i najavljeno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. No golema flota koja se ondje gomilala više od mjesec dana jamči da se globalni opskrbni lanci neće vratiti u normalu preko noći.
„Traffic through Hormuz dropped by about 95 percent [during this conflict]. As a result, prices surged, and not just for crude oil but also for refined products like jet fuel, diesel, and gas oil”, rekao je Carsten Ladekjær, direktor tvrtke Glander International Bunkering koja opskrbljuje brodove gorivom.
Gdje je udar bio najjači • Indija iz Perzijskog zaljeva pokriva oko 55 % uvoza energije, Kina 50 %, Japan čak 93 %, Južna Koreja 67 %, a Singapur 70 %.
Cijene su reagirale odmah: cijena Brent nafte pala je s 110 na oko 94 dolara za barel, što je pad od približno 15 %. „Refined products like diesel and jet fuel have dropped even more, because markets are forward-looking—they price in expectations”, ističe Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar u Global Risk Managementu. Ipak, i dalje su daleko iznad pretkriznog raspona od 60 do 70 dolara.
Usko grlo koje neće nestati U Perzijskom zaljevu trenutačno je blokirano više od 800 teretnih brodova i tankera, a još oko 1 000 plovila čeka s obje strane tjesnaca. U normalnim uvjetima kroz Hormuz dnevno prođe oko 150 brodova. Stručnjaci procjenjuju da će raščišćavanje zastoja potrajati tjednima: brodovi se moraju rasporediti, opskrbiti gorivom, promijeniti posade i proći sigurnosne provjere.
Raspleta neće biti ni na crpkama. Gorivo kupljeno po višim cijenama još je u skladištima i na tržištu, pa će potrošači osjetiti pad tek s odgodom. „I don’t think we’ll return to prewar levels anytime soon”, upozorava Ladekjær i podsjeća na oštećene rafinerije, plinske postrojenje i luke diljem regije.
Infrastruktura pod udarom • QatarEnergy je proglasio force majeure na dio izvoza LNG-a nakon raketiranja postrojenja. • Saudi Aramco je zbog požara izazvanog dronom obustavio rad najveće rafinerije Ras Tanura. • Slični incidenti zabilježeni su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kuvajtu i Iraku.
Plovidba prema Aziji ili Europi i u mirnodopskoj situaciji traje više od mjesec dana, pa će isporuke dugo ostati stegnute. Rasmussen procjenjuje da će se cijene stabilizirati „somewhere between the recent highs and prewar levels—assuming the ceasefire holds”. Ako dogovor propadne, prijeti novi skok.
Uz sve to, brodari i osiguravatelji još važu hoće li se odmah vratiti u tjesnac. Strah od novog zastoja i dalje je snažan, što znači da primirje označava tek prvi korak, a ne potpuni reset svjetske energetske arterije.