Umjetna inteligencija sve se češće pojavljuje u političkim hodnicima – od nacionalnih vlada do europskih institucija. Nakon što je Albanija čak dodijelila ministarsku dužnost AI-ju, logično se nameće pitanje: bi li i ured predsjednice Europske komisije mogao prepustiti dio posla algoritmima?
Kako bi to izgledalo, trojici najpoznatijih chatbotova – američkom ChatGPT-u, francuskom Le Chatu (Mistral) i kineskom DeepSeeku – postavljeno je 13 najdelikatnijih pitanja koja trenutačno more Ursulu von der Leyen. Raspon tema bio je širok: od održavanja krhke centrističke većine u Europskom parlamentu do taktike prema Donald-u Trumpu, ako ponovno preuzme Bijelu kuću.
Zadatak botova bio je jasan: ponuditi kratke, strateške savjete, bez suhoparne pravne terminologije, ali s dozom duha koja bi se istaknula u gomili papirnatih memoranduma. Svaki je sustav odgovorio svojim stilom:
• ChatGPT se oslanjao na međunarodno profilirane primjere i pokušavao objediniti kompromisne scenarije. • Le Chat je naglasak stavio na „europska rješenja” i institucionalnu koheziju. • DeepSeek je iznenadio analitičkom preciznošću i geopolitičkom širinom, no ponegdje je klizio u tehničke detalje.
Čitateljima je potom prepušteno da procijene koji bi od AI savjetnika najbolje služio u Berlaymontu – i, u širem smislu, tko bi mogao „vladati Europom” kada bi algoritmi imali riječ. Eksperiment ne daje konačan odgovor, ali pokazuje koliko su digitalni pomoćnici već blizu hodnicima moći – i koliko brzo politika ispituje granice između ljudske i strojne prosudbe.
