ZAGREB, 17. prosinca 2025. – Svijet 2050. godine pamtit će nas samo po tome hoćemo li ga do tada sačuvati, upozorava jedan od najutjecajnijih futurologa i humanista Gerd Leonhard. Autor bestselera „Technology vs. Humanity” i direktor konzultantske kuće The Futures Agency poručuje da umjetna inteligencija – premda sveprisutna – ostaje tek „simulacija, a ne stvarno biće”.
Leonhard, koji je do danas održao više od 2 000 predavanja za korporacije i institucije diljem svijeta, vidi dva glavna razloga za umjereni optimizam.
- Munjeviti napredak tehnologije – „U poljoprivredi, medicini i energetici niču rješenja koja uklanjaju golem dio problema s kojima se susrećemo”, kaže on, ali upozorava da se izumi prečesto koriste „u krive svrhe”. Kao primjer navodi internet, pretvoren u „globalnu špijunsku mrežu” koju tek stroga regulacija može vratiti u službu građana.
- Sposobnost ljudi da se ujedine – Podsjetio je da je čovječanstvu trebalo samo 15 godina da nuklearnu bombu proglasi oružjem koje se više nikada ne smije upotrijebiti. „Kada nas okolnosti prisile, djelujemo zajedno – i to mi daje nadu.”
Ključna riječ za nadolazeća desetljeća, tvrdi Leonhard, jest regulacija. Bez jasnih pravila umjetna inteligencija može produbiti nejednakosti, ugroziti privatnost i „na kraju zamijeniti mnoge ljudske poslove”. Smatra da se razvijajuća superinteligencija mora vezati uz stroge etičke okvire: „Osnovni cilj AI-a je olakšati život čovječanstva, a ne puniti nečiji račun.”
Govoreći o tržištu rada 2050., prognozira centralizaciju moći i „nove valove ekonomskih promjena”. Automatizacija će, kaže, biti nezaustavljiva, no društva imaju vremena postaviti granice i zaštititi radnike kroz nove sustave obrazovanja i socijalne sigurnosti.
Niti klimatski izazovi nisu bili zanemareni. „Zemlja je već pretrpjela mnogo štete zbog fosilnih goriva, ali era čiste energije nudi priliku za zaokret”, ističe Leonhard. Preduvjet za taj iskorak vidi u „kolektivnoj odgovornosti i hrabrosti da mijenjamo navike”.
Unatoč upozorenjima o mogućem „potpunom uništenju” ako pogrešno upotrijebimo tehnologiju, završna poruka futurologa ostaje optimistična: „Gledajte svijet kroz prizmu mogućnosti, a ne straha – i djelujte sada.”