ZAGREB – Hrvatska se, kao i veći dio srednje i istočne Europe, nalazi pred ključnom prekretnicom: zamka srednjeg dohotka može se izbjeći samo prelaskom s modela rasta temeljenog na investicijama na onaj utemeljen na znanju i inovacijama. To je glavna poruka predavanja Ivaila Izvorskog, glavnog ekonomista Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, održanog u Hrvatskoj narodnoj banci.
Izvorski je predstavio najnovije izvješće Svjetske banke „Veće visine: Put prema visokom dohotku u Europi i središnjoj Aziji”, koje analizira kako države regije mogu dostići, ali i održati status visokog dohotka. Od 1990. do danas, 27 zemalja uspjelo je u tome – među njima deset novih članica Europske unije – dok je još dvadesetak zapelo na putu prema vrhu.
Guverner Boris Vujčić podsjetio je da su se globalni uvjeti nakon financijske krize 2008. dramatično promijenili: „Suočavamo se sa svijetom obilježenim geopolitičkom fragmentacijom, poremećajima u trgovini i visokom neizvjesnošću. Za mala, otvorena gospodarstva poput našega to je posebno zahtjevno okruženje. Globalni krajolik koji se stalno mijenja zahtijeva novi pristup rastu – prelazak s pukog privlačenja ulaganja na privlačenje tehnologije i znanja te, što je ključno, razvoj vlastitih inovacija.”
Studija se oslanja na strategiju „3i” – investicije, infuzije (prijenos tehnologije) i inovacije – iz ovogodišnjeg „Izvješća o svjetskom razvoju”. Preporuke uključuju:
• discipliniranje postojećih tržišnih aktera, • jačanje uloge privatnog sektora, • stvaranje ravnopravnog, konkurentskog okruženja, • sustav koji nagrađuje zasluge i potiče istraživanje.
„Naglasak na strategiji vođenoj inovacijama kritično je važan i za zemlje koje su već dosegnule visoki dohodak i sada se suočavaju s izazovom njegova očuvanja”, istaknuo je Izvorski.
Hrvatska je u protekla tri desetljeća značajno povećala prosperitet zahvaljujući stranim ulaganjima i integraciji u globalnu trgovinu, no Svjetska banka upozorava da se taj model iscrpljuje. Bez snažnijeg ulaganja u istraživanje, razvoj i modernizaciju institucija, ulazak u klub najrazvijenijih mogao bi ostati nedostižan.
Izvorski, doktor ekonomije s Yalea i dugogodišnji dužnosnik Svjetske banke, zaključio je kako „kontinuirana i održiva temeljna reforma” ostaje jedini način da se pokretači rasta maksimalno iskoriste i da zemlje poput Hrvatske „prelete” na veću visinu gospodarskog razvoja.