Najopsežnije švicarsko istraživanje dosad potvrdilo je ono što ljubitelji zimskih sportova već godinama osjećaju na vlastitoj koži: planinskog snijega je sve manje.
• Mjerenja s 350 meteoroloških postaja, prikupljana posljednjih 25 godina – uz pojedine zapise koji sežu do 1962. – pokazala su prosječan pad količine snijega od 8 cm po desetljeću.
• U središnjoj nizinskoj Švicarskoj snježni pokrivač gotovo je potpuno nestao, dok se na najvećim visinama debljina snijega zasad drži na ranijim vrijednostima.
• Švicarska skijališta nalaze se između 1 500 i 3 600 metara nadmorske visine; upravo su niže staze najizloženije ispadanju iz igre.
Kako je prirodni snijeg sve rjeđi, topovi za umjetno zasnježenje postali su pitanje opstanka. No njihovo korištenje skupo je: do 50 % ukupnih energetskih troškova pojedinog odmarališta odlazi na proizvodnju umjetnog snijega, upozoravaju istraživači.
Institut za snijeg i lavine u Davosu rezultate dijeli s prijevoznicima žičara, hotelskim kućama i drugim dionicima zimskog turizma, a podatke ugrađuje i u mobilne aplikacije koje turistima daju preciznije prognoze lokalnih uvjeta na stazama.
Za švicarsko gospodarstvo, koje se u zimskim mjesecima uvelike oslanja na prihode od skijanja, trendovi djeluju zabrinjavajuće: bez stabilnog snježnog pokrivača niže destinacije riskiraju gubitak gostiju, dok troškovi umjetnog zasnježenja neumoljivo rastu. I dok se planeri sezone nadaju hladnijim naletima, studija otvara pitanje koliko će dugo energijom potpomognuti snijeg moći zadržati skijaše na padinama.