Dvojica istaknutih suradnika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, odvjetnik Jesse Binnall i Joe Flynn, ovih su se dana u Sarajevu sastali s bosanskim dužnosnicima kako bi ispitali mogućnost preuzimanja gradnje i upravljanja Južnom interkonekcijom – 234 kilometra dugim plinovodom koji bi Bosnu i Hercegovinu spojio s terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na hrvatskoj obali.
Projekt, procijenjen na oko 200 milijuna dolara (172,4 milijuna eura), ključan je za smanjenje gotovo potpune ovisnosti BiH o ruskom plinu. Dok je ostatak Europe nakon invazije na Ukrajinu 2022. naglo tražio alternativne izvore energije, Bosna i dalje praktički sav plin uvozi iz Rusije. Nova interkonekcija trebala bi otvoriti put američkom i drugim dobavljačima.
Binnall i Flynn zastupaju tvrtku AAFS Infrastructure and Energy, osnovanu prije samo dva mjeseca u saveznoj državi Wyoming. U korporativnim registrima ne nalaze se nikakvi prijašnji projekti te kompanije, a internetska stranica s motivom orla govori tek o „desetljećima zajedničkog iskustva u energetici, infrastrukturi, financijama i razvoju međunarodnih projekata” – bez imenovanja rukovodećeg tima.
„Južna interkonekcija važan je projekt s potencijalom za jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine i smanjenje regionalne ovisnosti o ruskom plinu, a AAFS je uzbuđen što je dobio priliku istražiti kako bi američki privatni kapital i stručnost mogli tome doprinijeti”, izjavio je Binnall nakon sastanka u Sarajevu. Dodao je da njegova tvrtka još nije potpisala ugovor te da su razgovori bili „istraživački”.
Potporu inicijativi javno je izrazilo i Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u BiH, koje je na društvenoj mreži X istaknulo da „američki kapital i resursi mogu razviti i upravljati plinovodom Južna interkonekcija”. Upitan predstavljaju li njihove veze s Trumpom mogući sukob interesa, Binnall odgovara kako je podrška veleposlanstva „u skladu s misijom promicanja američkih tvrtki u inozemstvu” te naglašava da je AAFS „privatna tvrtka koja prilike traži kroz uobičajene diplomatske i komercijalne kanale”.
Bosanskohercegovačke vlasti prošle su godine, nakon što je Trump ponovno preuzeo predsjedničku dužnost, već načelno pristale da posao dobije američka strana. No budući da AAFS zasad postoji tek na papiru, a projekt nosi i snažnu geopolitičku dimenziju, tek ostaje vidjeti hoće li tvrtka bliska bivšem predsjedniku doista osigurati unosan posao vrijedan 200 milijuna dolara – i time ujedno presjeći dio energetskog utjecaja Moskve na Balkanu.
