Švedska vlada razmatra dramatično podizanje dobne granice za pozivanje bivših vojnih časnika – sa 47 na čak 70 godina – kako bi vojska imala dovoljno ljudi u slučaju krize.
Ministar obrane Pål Jonson predstavio je prijedlog u ponedjeljak, naglasivši da se „nalazimo u ozbiljnim vremenima” i da zemlja uz velika ulaganja u opremu mora osigurati i dovoljan broj vojnika. Inicijativa je dio šireg vladinog istraživanja pokrenutog 2024., iste godine kada je Švedska, nakon više od 200 godina vojne neutralnosti, pristupila NATO-u.
Financijska ministrica Elisabeth Svantesson opisala je cilj prijedloga slikovito: „Da naša djeca i unuci ne bi morali govoriti ruski.”
Ključne točke izvješća:
• Podizanje dobne granice za mobilizaciju bivših časnika s 47 na 70 godina. • Ukidanje ograničenja „dužnosti raspoređivanja” koja sada istječe deset godina nakon odsluženog roka; svi bivši ročnici postali bi raspoloživi za pričuvu bez vremenskog ograničenja. • Prijedlozi idu u javnu raspravu, a vlada želi zakon uputiti parlamentu početkom iduće godine.
Obrat nakon hladnog rata
Nakon raspada Sovjetskog Saveza Stockholm je drastično smanjio izdvajanja za obranu i fokus prebacio na mirovne misije. No ruska aneksija Krima 2014. bila je prekretnica: Švedska je 2017. vratila obvezni vojni rok, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. odlučila se i za ulazak u NATO. Finska, njezin susjed, savezu se priključila 2023.
Švedska je u ožujku najavila dodatnih 300 milijardi kruna (oko 26,7 milijardi eura) vojnog proračuna u idućih deset godina, kako bi do 2030. dostigla 3,5 % BDP-a za obranu.