Europska unija u završnoj je fazi izrade dobrovoljnog kodeksa koji bi tvrtkama dao upute kako ispuniti obvezu transparentnosti iz Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act): svaki vizualni, zvučni ili tekstualni sadržaj koji je stvorila ili značajno doradila umjetna inteligencija morat će biti jasno označen.
Iako se načelo čini jednostavnim – spriječiti obmanu korisnika – detalji izrade pravila izazvali su žestok spor između predstavnika industrije i organizacija civilnog društva.
-
Gdje povući liniju? • Neovisni stručnjaci koji predsjedaju radnom skupinom predlažu da se oznaka primjenjuje čak i na „naizgled male” zahvate, primjerice kada se šum ukloni iz tonske snimke pa intervju zvuči kao da je sniman u drugom okruženju. • Industrija uzvraća da bi takav širok pristup rezultirao naljepnicama „AI” na gotovo svakom mediju, čime bi se umanjio njihov upozoravajući učinak, a posebno bi stradalo oglašavanje.
-
Je li namjera obmane ključna? • Tijekom nedavnih rasprava otvoreno je pitanje treba li u obzir uzeti „prijevarnu namjeru” autora sadržaja. Akt govori samo o „umjetno generiranom ili manipuliranom” materijalu, bez spominjanja motiva.
-
Vodeni žig za sve, pa i za programski kod • Paralelno se pišu pravila koja će od samih AI sustava zahtijevati strojno čitljiv vodeni žig na svemu što proizvedu – od slika do teksta. • Radni nacrt obuhvaća i programski kod kao oblik AI-generiranog teksta, što dio industrije smatra nepotrebnim i potencijalno štetnim za kvalitetu softvera.
-
Rokovi se pomiču • Prvotno je bilo predviđeno da obveza označavanja vrijedi od kolovoza 2026., no Europska komisija predlaže odgodu do veljače 2027. za sustave lansirane prije početnog roka.
-
Što slijedi? • Kodeks bi trebao biti dovršen do lipnja, ali ključne definicije i granice nadležnosti Komisija će razjasniti posebnim smjernicama koje tek treba objaviti.
Iako će pridruživanje kodeksu biti dobrovoljno, potpisnici će se smatrati predvodnicima dobre prakse, što bi im moglo donijeti prednost kada AI Act stupi na snagu u punom opsegu.