PARIZ – U modernoj, staklom obloženoj zgradi pariškog suda ovoga je tjedna započelo suđenje četvorici bugarskih državljana optuženih da su u svibnju prošle godine na Memorijal Holokausta u staroj židovskoj četvrti otisnuli crvene otiske dlanova. Tužitelji tvrde da je čin dio šire hibridne operacije čiji se tragovi, prema francuskim obavještajcima, protežu do Moskve.
Francuska unutarnja sigurnosna služba u sudnici je predstavila povjerljive bilješke prema kojima su dvojica optuženih – Nikolaj Ivanov (42) i još uvijek nedostupni Mirčo Angelov (27) – „primali upute na ruskom jeziku putem Telegrama”. Putovanje iz Bugarske, plaćeno gotovinom i dogovoreno preko kriptičnih poruka, okarakterizirano je kao pokušaj „destabilizacije javnog mnijenja”.
„Nismo naivni; znamo odakle vjetar puše”, poručila je državna odvjetnica, pozivajući sutkinje da u obzir uzmu „neprijateljsku namjeru i organiziranost” akcije.
ČETVORICA I HIJERARHIJA PROKSIJA • Nikolaj Ivanov navodno je financirao smještaj i autobusne karte, no tvrdi da je „pacijifst” koji je samo pomagao prijatelju. Rođen je u donbaskoj regiji, živio je u Rusiji i prema sudskim spisima bio član proruskog paravojnog odreda. • Mirčo Angelov, kojeg tužitelji opisuju kao zapovjednika na terenu, ostao je u bijegu. • Georgi Filipov (36) i Kiril Milušev (28) priznali su sudjelovanje, ali kažu da su mislili da je riječ o „akciji za mir” te da su prihvatili ponudu zbog novca. Filipov je otkrio da je za posao dobio 1 000 eura.
Filipov i Angelov, obojica s istaknutim neonacističkim tetovažama, osim što su oslikali memorijal, ostavili su simbolične drvene kovčege blizu Eiffelova tornja tijekom druge noćne akcije. Nakon Pariza, trojica optuženih putovala su u Njemačku i Švicarsku, gdje su, prema francuskim vlastima, možda sudjelovali u sličnim operacijama.
HIJERARHIJA RUSKOG MODELA U izloženom modelu hibridnog ratovanja vrh čini obavještajni časnik, ispod kojeg je posrednik u „satelitskoj zemlji”, a zadnju kariku čine regrutirani „proxy” izvođači s društvenih mreža. Istražitelji prate devet dodatnih slučajeva u Francuskoj koji nose isti potpis – kombinaciju provokativnog čina na terenu i pojačanog širenja vijesti putem mreža lažnih profila.
ZAKONI POJAČANI NAKON INVOLVIRANOSTI RUSIJE Prošle je godine Pariz posegnuo za strožim zakonskim alatima protiv stranog uplitanja, uvodeći oštrije kazne za nasilje „po nalogu strane sile”. Iako se optužnica službeno odnosi samo na skrnavljenje spomenika i mogući antisemitizam – što svi osim Angelova priznaju tek djelomično – tužiteljstvo traži maksimalnu primjenu novih odredbi: četiri godine zatvora za Ivanova i Angelova te po dvije godine za Filipova i Miluševa.
Presuda se očekuje krajem tjedna, a slučaj bi mogao poslužiti kao ogledni primjerak kako europske pravosudne vlasti pokušavaju razotkriti i kazniti hibridne operacije koje prelaze granice i algoritme.