Daniel Kamalić odrastao je uz atlantsku obalu Brooklyna, vozio bicikl po Brighton Beachu i vjerovao da je američka putovnica sve što mu treba. Danas, 48-godišnji operni tenor razmišlja o drugom dokumentu koji bi mu mogao otvoriti vrata svijeta – hrvatskoj putovnici njegova oca.
Kamalićev otac Ivan šezdesetih je godina, nakon što je obitelj pala u nemilost jugoslavenskog komunističkog režima, pobjegao u malom ukradenom brodiću čija su jedra obojena u crno. Brod je potonuo, spasila ih je talijanska teretnjaka, a konačno odredište postale su Sjedinjene Države. O domovini je malo govorio: „Došao sam zbog krumpirića, traperica i rock’n’rolla”, prisjeća se sin.
Više od pola stoljeća poslije Ivanova bijega, njegov sin je među rastućim brojem Amerikanaca koji – suočeni s političkim polarizacijama, raspravama o pravima LGBTQ+ zajednice i neizvjesnostima gospodarstva – traže izlaz u obliku dvojnog državljanstva. Dok je nekad dvojna putovnica smatrana znakom nelojalnosti, danas sve češće predstavlja, kako kaže Kamalić, „sigurnosnu mrežu ako stvari pođu po zlu”.
Hrvatska je od proglašenja neovisnosti 1991. i ulaska u Europsku uniju 2013. postala osobito privlačna potomcima iseljenika. EU im nudi pravo rada i života u 27 država, a sve veći broj Amerikanaca s europskim korijenima vidi priliku da preko djedovine otvore sebi i djeci dodatne opcije.
Kamalić, koji nakon studija na MIT-u najviše uživa u jedrenju, priznaje da nikad nije zamišljao kako će propitivati vlastiti identitet. No politička klima posljednjih godina natjerala ga je, kaže, da „želi izlaznu strategiju”. Sada proučava dokumentaciju potrebnu za stjecanje hrvatskog državljanstva po očevoj liniji.
Slične priče čuju se diljem SAD-a – od potomaka Talijana, Irca i Poljaka do djece latinoameričkih useljenika. Agencije specijalizirane za genealogiju i pripremu papira bilježe skok potražnje, a odvjetnici za imigracijsko pravo govore o „novom valu” koji pokreće kombinacija političkih prijepora i želje za globalnom mobilnošću.
Za Kamalića taj val ima i osobnu dimenziju: „Otac je riskirao život kako bi postao Amerikanac. Ja volim svoju zemlju, ali volio bih da imam mogućnost izabrati kamo idem – ako ikad zatreba.”