Na panelu „Urbanizam po mjeri čovjeka” u sklopu konferencije Smart Cities urbanisti i lokalni čelnici opisali su kako je nedostatak čvrstih pravila u prostornom planiranju tijekom tri desetljeća ozbiljno zakočio razvoj nacionalne infrastrukture.
Snježana Đurišić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine podsjetila je da su se na trasama namijenjenima autocestama, željeznici ili energetskim vodovima godinama legalizirali stambeni i poslovni objekti.
„U 30 godina samostalnosti Hrvatske dopustili smo da nam svi uđu u infrastrukturni koridor”, upozorila je Đurišić, istaknuvši da su takve odluke dugoročno poskupjele i usporile ključne projekte.
Prema njezinim riječima, stanje bi se trebalo promijeniti od 1. siječnja 2026., kada na snagu stupaju tzv. Bačićevi zakoni: obvezna analiza postojećeg stanja postat će početna točka svakog prostornog plana, a time će se, kaže, „dramatično suziti prostor za manipulacije”.
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, naglasio je da moderni urbanizam traži „veliku mudrost” u usmjeravanju rasta gradova, ponajprije zbog prometnih gužvi i parkiranja. Istodobno je podsjetio da upravo mjesta u zagrebačkom prstenu, zahvaljujući boljoj infrastrukturi, postaju ključni motori regionalnog razvoja.
Primjer Siska, koji se nakon potresa obnavlja investicijom teškom 1,7 milijardi eura, pokazuje kako pravilno planiranje može privući kapital. U gradu će se izgraditi 20 novih višestambenih zgrada sa 380 stanova, a interes privatnih investitora, prema riječima lokalnih dužnosnika, iznimno je velik.
Sudionici panela složili su se da bi stroža pravila i jasni koridori za strateške projekte, u kombinaciji s ulaganjima u obnovu i promet, mogli preokrenuti trend improviziranog građenja i omogućiti održivi razvoj cijele zemlje.