Tri pogibije motociklista u svega dva sata – kod Osijeka, Dubrovnika i Požege – ponovno su razotkrile tamnu statistiku hrvatskih cesta. Svaki je vozač sletio ili udario pri „prevelikoj i neprilagođenoj brzini”, a posljedice su bile kobne.
Prometni analitičari podsjećaju da promet na dva kotača čini tek oko jedan posto svih prijeđenih kilometara, dok motociklisti sudjeluju u gotovo petini smrtno stradalih. Drugim riječima, vožnja motocikla i mopeda do 20 je puta rizičnija od putovanja automobilom, osobito na skliskoj podlozi ili uz slabiju vidljivost.
Na tobože pustim prometnicama mnogi motociklisti, navodi se u analizi, u gotovo svakoj vožnji krše barem dva propisa: ograničenje brzine i prilagođenu vožnju. Niska vjerojatnost kažnjavanja i relativno jeftine police osiguranja dodatno potiču opasno ponašanje.
Kako zaustaviti crni niz? Prometni stručnjak predlaže paket od sedam strogih, ali, kako ističe, nužnih koraka:
- Intenzivirati kontrole brzine i zaštitne opreme radarskim kamerama, specijaliziranim patrolama i dronovima.
- Oduzimati pravo prvenstva motociklistu koji tijekom prekršaja ugrozi druge sudionike.
- Za skrivanje ili uklanjanje registracijske pločice predvidjeti momentalno oduzimanje motocikla i vozačke dozvole, neovisno o vlasništvu.
- Uvesti novo kazneno djelo „ubojstvo u pokušaju u cestovnom prometu” za drastične prekršaje (npr. 100 km/h iznad ograničenja), s mogućom zatvorskom kaznom od tri do osam godina, novčanom globom do 8 000 eura, trajnim oduzimanjem vozila i doživotnom zabranom polaganja.
- Proširiti status „mladog vozača” na motocikliste do 24 godine: najviše 50 kW snage, privremena dozvola, nulta tolerancija na alkohol.
- Postaviti uspornike i vibracijske trake na gradskim dionicama gdje se često jurca, posebno ispred pješačkih prijelaza.
- Uvesti malus na osiguranje: 50 % za motore jače od 50 kW, 75 % za one iznad 75 kW, a 100 % za motocikle iznad 100 kW.
Samo prošloga mjeseca u Solinu, Splitu i Zagrebu zabilježene su dodatne teške nesreće s gubitkom života motociklista, svaka popraćena dugotrajnim zastojima i kolonom vozila.
Stručnjak zaključuje da „cesta često postaje improvizirana trkaća staza”, a bez oštrijih nadzora i financijskih sankcija crni bi se niz mogao nastaviti. Hoće li nadležne institucije prihvatiti ovih sedam prijedloga i okrenuti ploču – ostaje otvoreno, no brojke upućuju da vremena za odgodu više nema.