Atmosfera u Hrvatskoj posljednjih je dana naelektrizirana nakon incidenata u Splitu i Zagrebu. Po društvenim mrežama šire se govor mržnje, na zidovima se pojavljuju nasilni grafiti, a organizatori kulturnih i sportskih događaja traže dodatnu policijsku zaštitu.
U emisiji „U mreži Prvog” situaciju su analizirali politologinja Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i politolog Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Borčić ističe da polarizacija nije isključivo hrvatski fenomen: „To je stanje trenutno i u ostalim državama, naprosto doba u kojem živimo, a to je duboka polarizacija koja privlači pažnju.” Prema njezinim riječima, algoritmi društvenih mreža „vole nasilje i provokaciju”, što provokatorima olakšava put do naslovnica i isključuje dijalog. Unatoč buci, smatra da većina građana još „zna gdje je granica prihvatljivog”.
Žižić, pak, upozorava na ulogu medija koji, kako kaže, „stvaraju narativ izvanrednog stanja” i koriste ratničke metafore poput „napadi” i „juriš” kako bi emocionalno mobilizirali publiku. „Meni se to sve čini kao jedan veliki medijsko-politički akademski mjehur izvan kojeg većina ljudi dalje živi”, dodaje.
Oboje se slažu da aktualne tenzije nisu primarno sukob hrvatske većine i srpske manjine. „To eskalira i zaoštrava povijesno-identitetski rascjep između Hrvata”, naglašava Žižić, dok Borčić upozorava da takva slika Hrvatske može odvratiti turiste: „Mi smo mirna, sigurna država… ali ovakve slike, ako se pojačano šalju i ako je to vijest dana, sasvim sigurno nam štete.”
Stručnjaci zaključuju da je nužno nastaviti otvoren dijalog bez nasilja te kritički promišljati kome trenutačna retorika zapravo koristi.