Centar za istraživanje holokausta i genocida u jugoistočnoj Europi pri Sveučilištu u Rijeci objavio je stručno mišljenje o povijesnom podrijetlu i današnjem značenju pozdrava „Za dom spremni”.
Prema zaključku Centra, pozdrav nije dio dugotrajne hrvatske tradicije, nego ga je ustaški pokret počeo koristiti početkom 1930-ih, a službenim pozdravom postao je 1941. osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH). U priopćenju se ističe:
„Pozdrav Za dom spremni u upotrebu je uveo ustaški pokret te je postao službeni pozdrav Nezavisne Države Hrvatske (NDH) od njezina osnutka 1941. godine.”
Centar navodi da arhivska građa iz razdoblja NDH potvrđuje njegovu raširenu uporabu u vojnim zapovijedima, administrativnim dokumentima i propagandi, po uzoru na fašističke i nacističke pozdrave sila Osovine. Iako postoje tvrdnje da se izraz pojavljivao i ranije, Centar naglašava kako ti navodi nisu potkrijepljeni provjerljivim izvorima.
„Do danas nije iznesen nijedan vjerodostojan dokaz koji bi promijenio znanstveni konsenzus o podrijetlu pozdrava iz razdoblja fašizma”, poručuju iz riječkog Centra, dodajući da je suvremena javna upotreba tog pozdrava neodvojivo vezana uz simboliku ustaškog režima.
U zaključku se ističe da pozdrav, "bilo u punom ili skraćenom obliku, neizbježno normalizira simbole ustaškog genocidnog sustava“ te je „u izravnoj suprotnosti s ustavnim i moralnim temeljima Republike Hrvatske”.
Objava Centra dolazi usred ponovljenih javnih rasprava i sudskih postupaka o dopuštenosti isticanja i skandiranja „Za dom spremni”. Stručnjaci Sveučilišta u Rijeci pozvali su javnost i institucije da u analizama i odlukama o tom pitanju poštuju utvrđene povijesne činjenice.