Studeni, mjesec u kojem Hrvatska komemorira žrtvu Vukovara i sve poginule i nestale branitelje, ove je godine obilježen nizom incidenata povezanih s manifestacijama srpske nacionalne manjine.
• U Splitu je skupina branitelja prekinula program „Srpski dani kulture”, čiji su gosti trebali biti folkloraši iz Novog Sada. • Dva dana poslije u Zagrebu je četrdesetak maskiranih napadača osvanulo pred Srpskim kulturnim centrom na otvorenju izložbe „Efemeris – legat Dejana Medakovića”, koju je otvorio predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. • U Rijeci su maloljetnici pokušali spriječiti nastup srpskih sportaša na Prvenstvu Balkana u karateu. • Vrhunac napetosti bio je prosvjed navijačke skupine Torcida na splitskoj Rivi, gdje je zatraženo puštanje devetorice uhićenih nakon splitskog incidenta. • Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček zatražio je odgodu izložbe fotografija „Srpkinja”, što je poduprla ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
U takvoj atmosferi bivši ministar obrane Andrija Hebrang upozorava da se, pod krinkom kulture, odvija „završnica opakog plana iz Beograda”. Po njegovu tumačenju, cilj je isprovocirati „najdomoljubniji dio Hrvatske” te stvoriti pritisak za „preslagivanje vlade”.
„Danas je već svakome lako zaključiti što se događa jer je Milorad Pupovac zatražio preslagivanje vlade, a dok je bio dio vladajuće većine bilo je daleko mirnije”, rekao je Hebrang, sugerirajući da Pupovca s Beogradom veže „pupčana vrpca”.
Hebrang smatra da vrijeme održavanja manifestacija – upravo u studenome – nije slučajno. „U mjesecu kad obilježavamo herojske dane Vukovara cilj je bila ciljana provokacija”, ocjenjuje, dodajući da su se organizatori „preračunali” nakon što je Vukovar izložbu pomaknuo izvan spornog termina.
Bivši ministar događaje povezuje i sa širim geopolitičkim kontekstom: „Aleksandar Vučić, kad ne prolazi ideja širenja na ‘sve srpske zemlje’, traži neprijatelja broj jedan – Hrvata. Kad kažeš ustaša, možeš dulje ostati na vlasti.” Po njemu, Beograd „polako prepravlja Domovinski rat” uz pomoć dijela hrvatske političke scene „kojoj ne odgovara da se taj rat previše veliča”.
Hebrang je upozorio i na Budimpeštu. „Nemojmo zaboraviti što radi Viktor Orban… u svojoj kancelariji drži kartu velike Mađarske koja obuhvaća dijelove Hrvatske”, kazao je, tumačeći to kao pokazatelj da je Hrvatska i dalje na meti tuđih ambicija.
Kao odgovor, predlaže zaokret državne politike: „Zaštita Domovinskog rata mora biti prioritet, a tek onda pitanja nacionalnih manjina. Ne svih – samo srpska nacionalna manjina stvara probleme; druge su zadovoljne pravima koja imaju.”
I dok službeni Zagreb još nije komentirao Hebrangove tvrdnje, oštrina njegova istupa pokazuje koliko su napetosti uoči vukovarske obljetnice eskalirale te koliko duboko se u javnosti isprepliću pitanja kulture, politike i ratnog sjećanja.
