ŠIBENIK – Nakon ljetnog skoka cijene vode, Šibenčane od veljače 2026. očekuje novi udar na kućni budžet: fiksni dio usluge odvoza otpada poskupjet će više od 50 %.
Direktor Zelenog grada Novica Ljubičić predložio je da se za kućanstva mjesečna naknada poveća s 7,03 na 10,53 eura (bez PDV-a), a za poslovne korisnike sa 26,94 na 33,94 eura. Odluku još mora potvrditi Gradsko vijeće, u kojem vladajući HDZ ima većinu, pa se izglasavanje smatra formalnošću. Prvi skuplji računi stići će u ožujku 2026.
„Poskupljenje iznosi dvije kave ili jedno pivo”, slikovito je opisao Ljubičić, tvrdeći da Šibenik i nakon korekcije ostaje među jeftinijima na Jadranu, gdje neki gradovi već naplaćuju i do 18 eura fiksne naknade.
Glavni razlog, kaže, leži u „izrazeno niskim plaćama” komunalnih radnika koje se danas kreću između 800 i 1 000 eura: „70 do 80 % dodatnog prihoda otići će na povećanje plaća kako bismo zadržali ljude i izbjegli zapošljavanje skuplje strane radne snage.” Trenutačno tvrtka ima 170 zaposlenih, a jedini stranac je radnik iz BiH čija se dozvola produžuje.
Ljubičić odbacuje optužbe o prekomjernoj administraciji: broj uredskih radnika smanjen je, a nova sistematizacija, tvrdi, neće povećavati birokraciju nego operativu – posebno timove za pranje i čišćenje grada.
Podzemni kontejneri, kazne i gomila otpada
Zeleni grad do kraja godine planira ugraditi još 30 podzemnih kontejnera na Šubićevcu, bivšem Njegoševom trgu i Vidicima, čime bi se pod zemlju spremilo dodatnih 150 m³ otpada. Sustav, procjenjuje direktor, hvali 70–80 % građana. No problem su oni koji uporno izbjegavaju korištenje kartica.
• 1 968 stanovnika od 1. srpnja 2023. do 31. listopada 2025. nijednom nije registriralo odlaganje otpada, pa su im upravo poslane ugovorne kazne od 79,40 eura (bez PDV-a). • Kazne za pravne subjekte iznose 318,53 eura. • Više od 700 kućanstava u središtu grada nikada nije ni preuzelo karticu ni kantu.
Zbog takvog ponašanja količina otpada prikupljenog s javnih površina rapidno raste: prošle godine izvan kontejnera sakupljeno je oko 5 200 m³, a samo u prvih deset mjeseci ove godine gotovo 8 000 m³.
Grad, poručuju iz Zelenog grada, želi postati prva sredina bez otvorenih kontejnera kod višestambenih zgrada, ali za to je nužna veća disciplina korisnika – i nešto skuplji računi.