Broj žena u zatvorima diljem svijeta raste alarmantnom brzinom i uskoro bi mogao premašiti milijun, upozoravaju međunarodne organizacije za ljudska prava. Prema najnovijem popisu svjetske ženske zatvorske populacije, iza rešetaka se trenutačno nalazi više od 733 000 žena i djevojaka, a stvarni broj vjerojatno je i veći zbog manjkavih podataka.
Od 2000. godine ženska je zatvorska populacija porasla za 57 %, dok je kod muškaraca zabilježen rast od 22 %. U većini zemalja žene čine između 2 % i 9 % ukupnog broja zatvorenika, no trend rasta daleko nadmašuje muški. Sjedinjene Države vode s 174 607 žena u zatvoru, slijedi Kina sa 145 000, uz neutvrđen broj u istražnom i „administrativnom” pritvoru. U Europi je zatočeno 94 472 žena, a u Australiji 3 743, što ondje čini 8 % ukupne zatvorske populacije.
„We are facing a global crisis,” izjavila je izvršna direktorica Penal Reform Internationala Olivia Rope. „If you look at the rate of growth compared to men in prison, it is really alarming.”
Stručnjaci navode da su siromaštvo, obiteljsko nasilje i diskriminatorni zakoni glavni razlozi naglog porasta uhićenja žena. One se nerijetko zatvaraju zbog sitnih krađa – primjerice hrane za djecu – prosjačenja, rada u sivoj ekonomiji ili manjih prekršaja povezanih s drogom. Čak 72 % zatvorenica u Engleskoj i Walesu 2020. služilo je kazne za nenasilna kaznena djela.
Osim što su manjina u sustavu koji je oblikovan za muškarce, žene se suočavaju s posebnim rizicima: mentalnim tegobama, visokom stopom samoubojstava (u Europi devet puta višom od opće populacije), traumatičnim pretresima pri ulasku u zatvor, pretrpanim ćelijama te seksualnim nasiljem. Pojedine su zatvorenice, osobito u područjima pogođenima sukobima, noću izvođene iz kaznionica i prisilno prostituirane, a poznati su i slučajevi u Indiji gdje se zatvorenice „daju na raspolaganje” muškim zatvorenicima.
Premda su države prije 15 godina usvojile tzv. Bangkoška pravila – prvi međunarodni standard za postupanje prema zatvorenicama – primjena je i dalje nedostatna. „It is not acceptable [that these rules are being flouted],” upozorava Rope i dodaje da je mehanizam odgovornosti trenutno „u najtežoj fazi u posljednjih 15 godina”.
Problem se prelijeva i na djecu: procjenjuje se da 1,45 milijuna djece diljem planeta ima majku u zatvoru. „When a mother goes to prison, the family usually falls apart and the children have to go to social services or other family,” kaže Rope, ističući da su posljedice mnogo veće nego kad je zatvoren otac.
Uz zanemarenu zdravstvenu skrb, trudnice su u nekim slučajevima prisiljene rađati same u ćelijama ili su tijekom poroda vezane za bolničke krevete pod nadzorom muških stražara. Unutar zatvorskih zidina žene obavljaju poslove održavanja i čišćenja za simboličnu ili nikakvu naknadu, a zabrinjava i nejasna povezanost zatvorskog rada s privatnim sektorom.
Zbog ograničenog pristupa zatvorima i manjkave službene statistike, stvarne razmjere problema teško je precizno utvrditi. Istraživači upozoravaju na „velike rupe” u prikupljanju podataka, osobito u državama s netransparentnim sustavom.
Rastući pritisak civilnog društva usmjeren je prema alternativama zatvorskoj kazni. Zambijsko-britanska odvjetnica Sabrina Mahtani poručuje: „After 20 years of working with women in prison, and seeing how this plays out across the world, I don’t think that prison works. It’s really harmful and I think we need to radically rethink the way we do justice.”
Organizacije zato pozivaju na ulaganje u programe rehabilitacije u zajednici, ukidanje zatvaranja za nenasilna djela te jačanje socijalne podrške najugroženijim skupinama. Bez hitnih poteza, zaključuju aktivisti, milijun zatvorenica moglo bi postati nova mračna prekretnica globalnog zatvorskog sustava.