Gradonačelnik Sinja Miro Bulj nedavno je na društvenim mrežama zatražio povratak nacionalne valute. U objavi pod naslovom „Vratimo hrvatsku kunu” ustvrdio je da je "euro za narod najveća prevara i pljačka" te prozvao Vladu zbog, kako tvrdi, rasta cijena i pada kupovne moći građana.
Ekonomski stručnjaci ocjenjuju prijedlog potpuno nerealnim i štetnim. Marko Tomljanović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci podsjeća da se Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji obvezala uvesti zajedničku valutu te da je monetarna politika u nadležnosti EU-a. „Uključivanjem u eurozonu i Schengen, zatvorili smo svoj integracijski put i postali punopravna članica europskih integracija”, naglašava Tomljanović.
Prema njegovim riječima, euro je ojačao međunarodnu poziciju zemlje i podigao kreditni rejting. Ponovni izlazak iz monetarne unije povećao bi percepciju rizika, poskupio zaduživanje i usporio trgovinu. „Zapitajmo se kakva bi situacija bila bez uvođenja eura”, dodaje Tomljanović.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje ističe da inflacija nije posljedica eura: zemlje poput Češke, Mađarske i Poljske, koje zadržavaju vlastite valute, bilježe višu stopu rasta cijena od Hrvatske. „Zahvaljujući uvođenju eura danas se zadužujemo niže od većine zemalja Europske unije; kamata na stambene kredite prosječno je oko dva posto, osjetno manje nego u spomenutim državama”, navodi Šonje. Upozorava da bi povratak kune odmah podigao kamate za državu, kućanstva i poduzeća.
Bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić podsjeća da je, po njegovu mišljenju, Hrvatska euro dočekala nepripremljena. Drži da su „europske cijene” došle brže od „europskih plaća” te da bi veći rast primanja ublažio nezadovoljstvo građana.
Dio javnosti strahuje i od najave digitalnog eura, no Šonje poručuje da će to biti „još jedan financijski proizvod” koji građani mogu, ali i ne moraju koristiti.
Zaključak stručnjaka jasan je: povratak kune bio bi složen, skup i dugoročno štetan potez, dok euro Hrvatskoj, uz sve izazove, donosi niže troškove financiranja i veću otpornost na vanjske šokove.
