Dok se u Berlinu odvijaju razgovori predstavnika Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine uz nazočnost Trumpova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, analitičari upozoravaju da je svaka odluka bez odobrenja Moskve unaprijed osuđena na neuspjeh.
Rusija se, navode upućeni, osjeća „moćno i nedodirljivo” zahvaljujući nedavnom pomaku na bojištu, ali i novoj američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti koja ju više ne tretira kao primarnu prijetnju. U Washingtonu je, prema istom tumačenju, došlo i do razmatranja neobjavljenog dijela strategije koji sugerira razbijanje Europske unije izdvajanjem Italije, Austrije, Poljske i Mađarske iz zajedničkog bloka.
Isti neslužbeni dokument spominje i mogućnost stvaranja nove skupine država koja bi zamijenila današnji G7, osnovan 1975. radi okupljanja najrazvijenijih demokracija. Ideja se pripisuje bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, poznatom po skeptičnom stavu prema tradicionalnim zapadnim savezništvima.
U takvim okolnostima pregovori u Berlinu dočekani su s dozom pesimizma. Procjene iz diplomacije govore da bi Kijev, želi li do dogovora, mogao biti prisiljen prihvatiti većinu ruskih zahtjeva. Najcrnji scenarij, smatraju sugovornici, bio bi nastavak iscrpljujućeg rata bez jasnog političkog izlaza, što bi za Ukrajinu značilo gubitak i teritorija i međunarodne potpore.
Formalnih izjava iz Berlina još nema, a svi sudionici svjesni su da će konačna riječ ipak stići iz Moskve.
