Na tržištu električnih vozila gotovo svakog tjedna osvane novo obećanje o „revolucionarnoj bateriji”. Potom slijedi zatišje, a u salonima i dalje stoje modeli s poznatom autonomijom i cijenama. Kako razlikovati marketinški šum od stvarnih pomaka? Razgovore s vodećim analitičarima baterijske industrije svode se na jednu poruku: litij-ionska kemija i idućih će deset godina biti kralj – ali s važnim nadogradnjama.
„It’s easy to get excited about these things, because batteries are so complex,” rekao je analitičar Pranav Jaswani. Njegova kolegica Evelina Stoikou dodaje da svaka novost mora proći desetak godina ispitivanja prije nego dođe u serijski automobil: „Obviously, we want to make sure that whatever we put in an EV works well and it passes safety standards.”
Tehnologije koje već mijenjaju igru
-
Litij-željezno-fosfatne (LFP) ćelije
• Jeftinije sirovine bez kobalta i nikla.
• Sporije degradiraju, ali imaju manju gustoću energije pa nude kraći doseg.
• Već dominiraju u Kini, a ubrzo stižu i u Europu i SAD. -
Više nikla u NMC katodama
• Podiže gustoću energije i smanjuje udio skupog kobalta.
• Veća nestabilnost zahtijeva skuplju kontrolu topline, pa se rješenje zasad koristi u premium segmentu. -
Suha izrada elektroda
• Umjesto otapala koristi se praškasta smjesa koja se odmah laminira.
• Rezultat su manji pogoni, brža proizvodnja i niži troškovi, što „should trickle down to make a cheaper car”, kaže Jaswani.
• Tesla već primjenjuje postupak na anodi; LG i Samsung grade pilot-linije. -
„Cell-to-pack” arhitektura
• Ćelije se ugrađuju izravno u paket bez modula, što štedi prostor i dodaje oko 80 km dosega.
• Smanjuje cijenu, ali komplicira hlađenje i popravke; koriste ga BYD, CATL i Tesla. -
Anode sa silicijem
• Dodavanje silicija grafitu donosi veće kapacitete i punjenje od 6 do 10 minuta.
• Problem je širenje i pucanje materijala, pa je tehnologija za sada češća u manjim baterijama.
Inovacije koje su još u laboratoriju
• Natrij-ionske baterije – jeftinije sirovine i bolja otpornost na hladnoću, ali teži ioni nose manje energije. Masovna proizvodnja najavljena je iduće godine u Kini, no tehnologija bi se prije mogla nametnuti u stacionarnim spremnicima nego u autima.
• Krute (solid-state) baterije – obećavaju dvostruku gustoću energije uz manji rizik od požara. Toyota cilja serijsku proizvodnju 2027./28., ali industrija se još nije usuglasila oko idealnog čvrstog elektrolita, a svaki zahtijeva novu opremu i besprijekorno slaganje tankih slojeva.
• Bežično punjenje – parkirate se i vozilo se puni bez kabela. Tehnologija je „peak of convenience”, no današnji sustavi s kablom su pouzdani i jeftiniji. Vjerojatniji su specijalizirani scenariji, primjerice gradski autobusi koji nadopunjuju bateriju na stajalištima.
Zaključak
Velike promjene u baterijama rijetko dolaze preko noći. Umjesto jednoga „čarobnog metka”, automobilsku budućnost oblikovat će niz manjih, ali kumulativno značajnih poboljšanja u okviru provjerene litij-ionske tehnologije. Dok se laboratoriji bore s krutim elektrolitima i natrij-ionskim ćelijama, kupce već iduće godine mogu razveseliti jeftinije LFP baterije ili pak veći dometi zahvaljujući cell-to-pack konstrukciji – konkretni koraci koji pokazuju da se hype, ponekad, ipak isplati.