Broj otvorenih stečajeva u Hrvatskoj počeo je lagano popuštati, no razina i dalje ostaje visoka, pokazuje novo istraživanje austrijske kuće Acredia provedeno s Allianz Tradeom.
• U cijeloj 2024. otvorena su 4.832 stečajna postupka, 7 % više nego godinu ranije. • Od siječnja do kolovoza 2025. zabilježeno je 2.610 stečajeva, što je pad u odnosu na 3.301 u istom razdoblju lani.
Najpogođeniji su građevina, maloprodaja i usluge – sektori posebno osjetljivi na kašnjenja uplata i skuplje financiranje. Gotovo trećina svih lanjskih postupaka dolazila je upravo iz građevinarstva.
Unatoč snažnom turizmu i investicijama iz fondova EU-a, poduzeća pritišću viši troškovi zaduživanja i slabija privatna ulaganja. Manjim tvrtkama ponestaje likvidnih rezervi, pa su ranjivije na svaki potres u naplati potraživanja.
„Za 2026. očekujemo stabilizaciju na visokoj razini, a vidljiviji oporavak predviđamo 2027., u skladu s općim gospodarskim oporavkom europodručja”, poručuje član Uprave Acredije Michael Kolb.
Država plaća, pa tek djelomično naplati Agencija za osiguranje radničkih tražbina lani je iz proračuna isplatila plaće za 2.467 radnika u tvrtkama s blokiranim računima ili u stečaju, ukupno više od 5,9 milijuna eura. Istodobno je kroz ovrhe i stečajnu masu uspjela vratiti samo 930.351 euro, što ilustrira, kako kažu, „neravnomjeran odnos između isplaćenog i vraćenog”.
Niska naplata posljedica je kasnog otvaranja stečajeva, male vrijednosti imovine, ali i postupaka koji se zaključe odmah po otvaranju, bez dioba i mogućnosti povrata sredstava.
Globalni trendovi ne idu na ruku Acredia upozorava da će se val stečajeva nastaviti i globalno: očekuje se rast insolventnosti od 6 % u 2025. i dodatnih 5 % u 2026., dok se blagi pad od 1 % nazire tek 2027. Negativan domino-učinak mogu pojačati nove američke carine te nagli uspon tvrtki u tehnologiji i umjetnoj inteligenciji.
Hrvatsko gospodarstvo, iako manje ovisno o izvozu od susjeda, već osjeća slabiju potražnju iz zapadne Europe i poremećaje u lancima opskrbe. Kombinacija poskupljenja financiranja i skromnije vanjske tražnje posebice pritišće izvoznike, ali i domaću građevinu, trgovinu i usluge.
Prognoze ostaju oprezne: umjeren rast uz trajne strukturne rizike i vjeru da će se jasniji oporavak pojaviti tek nakon 2027. godine.