S planom Europske komisije da sufinancira gradnju četiri do pet golemih centara za treniranje modela umjetne inteligencije – tzv. gigatvornica – Njemačka i Francuska neformalno se smatraju sigurnim dobitnicima po jednog pogona. No dok se tradicionalni teškaši Unije još prepiru oko nacionalnih kandidatura, niz manjih država na istočnom krilu EU-a udružuje se kako bi izborila gigatvornicu pod zajedničkom zastavom.
„Shvatili smo da će to biti prava bitka i da moramo nastupiti zajedno”, rekao je češki izaslanik za AI Jan Kavalírek, objašnjavajući zašto je Prag odustao od samostalnog projekta i okrenuo se regionalnom bloku.
Države koje se udružuju • Češka je zatražila pridruživanje poljskoj inicijativi „Baltic AI Gigafactory”, u kojoj su već Estonija, Latvija i Litva. • Delegacije Češke i Poljske sastale su se krajem studenoga u Varšavi i dogovorile zajedničku prijavu s dva međusobno povezana pogona: jednim u Pragu i drugim u Poljskoj. • Poljsko ministarstvo digitalnih poslova još bira lokaciju među Poznanjom, Wrocławom, Varšavom te područjem Krakova. • Konzorcij je otvoren za nove članice iz regije kako bi, kako kaže Kavalírek, „pokazao Komisiji da je Središnja Europa ovaj put doista ujedinjena”.
Prepreke na putu Promjena vlasti u Pragu mogla bi izmiješati karte: od sutra dužnost preuzima populist Andrej Babiš, što bi, strahuje dio aktera, moglo preusmjeriti nacionalne tehnološke prioritete. Uz to, povjerenica EK-a za digitalni sektor Henna Virkkunen najavila je da se sljedeća faza selekcije gigatvornica pomiče na proljeće 2026., što spaja dva dodatna problema:
- projekti trebaju goleme količine specijaliziranih AI čipova,
- glavni dobavljač, američki Nvidia, planira novu generaciju tek 2027.
Kavalírek smatra da bi odgoda mogla biti prilika: „Ako se već kasni, možda ima smisla pričekati još godinu i raditi na najnovijoj tehnologiji.” Unatoč tome, radovi na praguškoj parceli već su krenuli, a Poljska poručuje da će „biti spremna s prijavom u siječnju kao i u ožujku, bez obzira kada se poziv otvori”.
Je li tržište dovoljno veliko? Skeptici upozoravaju na "slona u prostoriji" – pitanje ima li Europa dovoljno tvrtki koje bi koristile tako masivne kapacitete. Češki izaslanik ne dvoji: industrija, start-upovi i sveučilišta već su signalizirali interes. „Ako sada ne izgradimo infrastrukturu, za pet godina ćemo shvatiti da je to bila pogreška”, zaključuje.
Čak i ako se briselski plan sasvim raspadne, dio ulagača spreman je financirati manji, privatni projekt. No cilj ostaje velik: izboriti da se jedna od europskih AI megatvornica ukorijeni upravo u Središnjoj Europi.
