Sjedinjene Države odobrile su tek sedmodnevno odgađanje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom ruskom vlasništvu, čime je Beograd dobio kratki predah prije mogućeg potpunog prekida dotoka sirove nafte kroz JANAF-ov naftovod.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je da dodatni rok malo znači: „Hvala SAD-u… Ali, jesmo li time nešto dobili? Za sedam dana imat ćemo isto pitanje, a ja i dalje neću imati odgovor.”
Ključni rok – 9. listopada • Sankcije obuhvaćaju potpunu zabranu tranzita ruske nafte prema NIS-ovim rafinerijama u Pančevu i Novom Sadu. • Rafinerije imaju zaliha za najviše mjesec do dva dana normalnog rada; nakon toga bi se crpke mogle isprazniti. • Svaki dobavljač koji nastavi raditi s NIS-om također bi završio na crnoj listi američkog Ministarstva financija.
Logistička zamka Srbija teoretski može kupovati gotova goriva u Mađarskoj ili Rumunjskoj, no transport cisternama je spor, skup i otežan carinskim procedurama. Izostanak vlastite prerade vjerojatno bi doveo do dramatičnog poskupljenja goriva, što bi dodatno pogodilo građane s već niskim primanjima.
Grijanje pod znakom upitnika Dio starijih urbanih blokova izvan Beograda grije se na mazut iz NIS-ovih rafinerija. Bez alternativnih isporuka, stanovnici bi početak zime mogli dočekati bez pouzdanog toplinskog izvora.
Kratkoročni udar i za Hrvatsku Sankcije ne pogađaju samo Srbiju. JANAF je upozorio da je NIS njegov najveći kupac te da bi obustava transporta značila gubitak značajnog prihoda. Kompanija je ranije istaknula: „JANAF d.d. je ishodio licencu… do 1. listopada 2025. godine te će se narednih dana, putem svojeg američkog odvjetnika uz podršku Vlade Republike Hrvatske, obratiti OFAC-u za produženje iste.”
Kako će Beograd riješiti vlasničku strukturu NIS-a i može li Zagreb zaštititi poslovanje svog naftovoda, ostat će otvorena pitanja kada privremena američka dozvola istekne sljedećeg ponedjeljka.
