Sve glasnije pritužbe gostiju na paprene cijene kave, piva i sokova u hrvatskim kafićima potaknule su provjeru koliko se zapravo zaradi na svakom posluženom piću.
Prema podacima prikupljenima u sklopu analize o nabavnim i prodajnim cijenama u domaćem ugostiteljstvu, pojedini proizvodi na računu stoje i 17 puta više od njihove realne nabavne vrijednosti. Drugim riječima, ugostitelji na toj stavci ostvaruju maržu veću od 1 600 %.
Struka priznaje da su inflacija, skuplja energija i rast plaća povećali troškove poslovanja, no upozorava kako je dio poskupljenja teško opravdati. Ugostitelji ističu da se bore s manjkom radne snage te visokim poreznim opterećenjem, dok potrošači sve češće izražavaju sumnju da su cijene „otišle u nebo” brže nego realni troškovi.
Istraživanje pokazuje i značajne regionalne razlike: u turističkim središtima cijena iste kave ili piva redovito je viša nego u kontinentalnim gradovima, iako su nabavni troškovi praktički isti. To potvrđuje tezu da se dio ugostitelja oslanja na kratkoročnu zaradu od sezonskih gostiju.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi pretjerano dizanje cijena moglo dugoročno naštetiti sektoru: „Ako gost zaključi da plaća nerazumno visok iznos, sljedeći put može jednostavno preskočiti konzumaciju ili potražiti jeftinije tržište”, tvrde. Za dio stručnjaka, rješenje je u transparentnijem prikazivanju troškova i jačoj tržišnoj konkurenciji, dok potrošači poručuju da će odgovoriti vlastitim novčanikom – češćim kuhanjem kave kod kuće ili odabirom lokala s umjerenijim cijenama.
U međuvremenu, rasprava o „poštenoj” cijeni kave nastavlja se na društvenim mrežama, a mnogi se pitaju gdje je granica između opravdane zarade i, kako neki tvrde, pretjeranog profiterstva.