Uz sunce i more, ljetni se dani u Hrvatskoj sve češće vežu uz – sladoled. Prema Eurostatu, prošle se godine najviše proizvelo u Njemačkoj (607 milijuna litara), a slijede Francuska, Italija, Španjolska i Poljska – jedina u prvih pet koja je dodatno povećala proizvodnju.
Hrvatska je sa 29 milijuna litara završila na 14. mjestu, ali i među rijetkima s rastom proizvodnje. Unatoč tome, redovi pred slastičarnicama ne jenjavaju, a cijene dosežu i 3 eura za kuglicu. Turisti, ponajprije Nijemci, glavni su kupci, dok domaći gosti primjećuju osjetan skok cijena.
Statistika pokazuje zašto se traži dodatna kuglica: prošle je godine u Hrvatskoj proizvedeno osam posto više sladoleda nego 2022., no uvoz je istodobno porastao čak 54 %, na više od dva milijuna kilograma. Izvoz je pak blago pao, za jedan posto, na šest milijuna kilograma.
„Potražnja iz turizma toliko je snažna da je potreban uvoz, posebno industrijskog sladoleda. Kupci danas traže ili kvalitetan industrijski proizvod ili vrhunski kraft sladoled”, objašnjava ekonomski stručnjak Damir Novotny.
Da bi uhvatili korak s potražnjom, domaći proizvođači ubrzano šire pogone. „Investirali smo 4,2 milijuna eura u novu proizvodnu liniju, koja će nam omogućiti rast proizvodnje više od 200 posto, na preko 90 milijuna jedinica godišnje”, ističe Maja Šercer iz Adriatic klastera.
Stručnjaci zaključuju da je u turističkoj zemlji poput Hrvatske teško pogriješiti sa sladoledom – kupaca, čini se, nikad ne nedostaje.
