Šef energetskog diva Shell Wael Sawan na konferenciji u Houstonu iznio je sumornu prognozu: „Posljedice se šire poput valova… ulaskom u travanj sve više i na Europu.” Nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina, Sawan smatra da europske zemlje već idućeg mjeseca mogu ostati bez dostatnih količina goriva.
• Ključna pomorska ruta blokirana – britanska mornarica navodno sprema dronove za razminiranje, dok se u Washingtonu razmatra slanje padobranaca na strateške otoke uz iransku obalu.
• Rat između SAD-a, Izraela i Irana traje četvrti tjedan; Teheran zasad odbija razgovore s dosadašnjim američkim posrednicima, pa se ulogu pregovarača priprema preuzeti potpredsjednik JD Vance.
• Međunarodna agencija za energiju pozvala je države da smanje potrošnju: rad od kuće, niža ograničenja brzine i češće korištenje javnog prijevoza.
Azija je već posegnula za izvanrednim mjerama. Vlade su uvele četverodnevni radni tjedan, zamolile stanovnike da štede na klimatizaciji i stopirale službena putovanja. Potraga za alternativnim izvorima dovela je do žestoke borbe za američke isporuke; „velik dio američkog tereta sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više”, ističe analitičar Ashley Kelty.
Cijene nafte skočile su 40 %, a plina 60 % u samo mjesec dana. Europska skladišta zasad su puna, no jedan visoki izvor iz britanske energetske industrije upozorava da bi kriza lako mogla eskalirati: „Postoji točka, možda u lipnju ili srpnju, kada cijene toliko porastu da se postavlja pitanje je li Europa spremna toliko platiti.” U tom bi trenutku, kaže, kućanstva i tvrtke počela sama uvoditi racionalizaciju.
Ekonomske posljedice već se računaju. Bankari s Wall Streeta poručuju da bi nastavak cjenovnog šoka gurnuo Ujedinjeno Kraljevstvo u recesiju. Analitičari Morgan Stanleyja predviđaju da bi Engleska banka, suočena s inflacijom iz energije, mogla povisiti kamatne stope, što bi dodatno zakočilo gospodarstvo do kraja godine.
Europske vlade zasad samo promatraju, ali Sawan ih poziva da odmah pripreme mehanizme za ograničavanje potražnje, skladištenje i hitnu nabavu: „Zato nastojimo surađivati s vladama i upozoriti ih na mjere koje će možda morati pokrenuti.” Hoće li se ponoviti scenarij iz energetske krize 2022., ovisi prije svega o tome koliko će dugo Hormuški tjesnac ostati blokiran – i koliko će Europa biti spremna platiti za svaku novu kap goriva.