Neposredno prije Uskrsa, kad je obala inače već puna ranih gostiju, američko-izraelski napad na Iran zaustavio je val rezervacija u cijelom euromediteranskom pojasu. Prvi put nakon svjetske financijske krize 2009., izuzmemo li pandemiju, Hrvatska bilježi primjetno usporavanje bukinga.
„Situacija je toliko ozbiljna da ćemo biti sretni ako dosegnemo prošlogodišnju razinu prometa”, upozorava Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK-a i član Europskog udruženja putničkih agencija. Pojašnjava da će se sezona odlučivati u last-minute aranžmanima: Istra zasad stoji bolje jer je autodestinacija, dok južna Dalmacija, oslonjena na zračni promet, osjeća najveći zastoj.
Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) procjenjuje da globalni turizam zbog poremećaja zračnih ruta na Bliskom istoku dnevno gubi najmanje 600 milijuna američkih dolara. Regija čini pet posto svjetskih međunarodnih dolazaka, ali čak 14 posto tranzitnog prometa, pa blokada zračnih čvorišta snažno odjekuje i u Europi.
Unatoč tomu, Hrvatska je u prva dva mjeseca ostvarila dva milijuna noćenja – nešto više nego lani. No ta je brojka mala u odnosu na približno 120 milijuna godišnjih noćenja, kaže Žgomba, pa neće bitno utjecati na konačni rezultat. Istodobno rastu svi ulazni troškovi, ponajprije cijene aviokarata, pa se u branši već govori o „ratu cijenama” i borbi za svakog gosta.
Trendovi iz konkurentskih destinacija potvrđuju zabrinutost. Žgomba navodi da su Italija, Španjolska i Grčka prošlog ljeta, poput Hrvatske, imale izvrsnu pred- i posezonu, ali slabiju špicu jer turisti sve češće izbjegavaju gužve i putuju kasnije. Taj će se obrazac, drži, samo pojačati.
Ministar turizma Tonći Glavina priznaje da su rezervacije usporene, ali podsjeća na hrvatske adute: blizinu glavnim emitivnim tržištima, kvalitetu ponude i dobar omjer cijene i vrijednosti. Dodaje da bi jača europska inflacija i rast cijena aranžmana ipak mogli dodatno pritisnuti potražnju.
Hrvatska narodna banka u proljetnim projekcijama procjenjuje da je rizik „dvostran”: neredi na Bliskom istoku mogli bi dio europskih turista preusmjeriti iz Azije prema Hrvatskoj, no istodobno bi slabija zračna povezanost mogla smanjiti ukupnu potražnju, osobito s dalekih tržišta.
Ipak, WTTC podsjeća da je turizam među najotpornijim granama: analiza ranijih sigurnosnih kriza pokazuje da se potražnja može vratiti već za dva mjeseca, pod uvjetom da vlade i industrija brzo vrate povjerenje putnika.
Hoće li Hrvatska tu priliku iskoristiti, ovisit će, zaključuje Žgomba, o sposobnosti da destinacija ostane cjenovno konkurentna i fleksibilna: „Ulazimo u tvrdu utakmicu u kojoj će svatko morati zaslužiti svog gosta.”
