Američka Uprava za kontrolu inozemne imovine (OFAC) produljila je mađarskom MOL-u rok za zaključenje pregovora o kupnji većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 22. svibnja, samo nekoliko sati prije isteka prvotnog roka 24. ožujka.
Mađarska kompanija 19. siječnja potpisala je obvezujući dogovor s Gazpromom (44,9 %) i Gazprom Neftom (11,4 %) o preuzimanju njihovih 56,15 % dionica NIS-a. Kao manjinski partner u transakciju ulazi državna naftna tvrtka ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
OFAC-ovo produljenje omogućuje:
• dovršetak ugovora o prodaji i prateće dokumentacije; • sudjelovanje američkih financijskih institucija u provedbi transakcije.
Nakon zaključenja posla MOL će preuzeti „značajnu dioničarsku odgovornost i upravljačka prava“ u kompaniji koja upravlja jedinom srpskom rafinerijom u Pančevu, čime dodatno jača svoju poziciju na energetskom tržištu srednje i jugoistočne Europe. Transakcija i dalje čeka formalna odobrenja američkog Ministarstva financija i Vlade Srbije.
Politički utezi
Srpska vlada drži 29,9 % NIS-a i po ugovoru iz 2008. ima pravo prvokupa, no Beograd ga ne koristi kako ne bi narušio odnose s Moskvom. Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno se požalio da „Rusi ni u jednom trenutku nisu ponudili Srbiji da otkupi udio“, istodobno upozoravajući da bi takav potez Beograd „pretvorio u neprijateljsku državu“ za Rusiju i poskupio plin s sadašnjih 320 na oko 730 dolara za tisuću kubika.
Vučić je proteklog vikenda nenajavljeno posjetio Ujedinjene Arapske Emirate i razgovarao s šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom, no u službenim objavama nije spominjao NIS, premda u kupoprodaji sudjeluje emiratski ADNOC.
Analitičari procjenjuju da konačna odluka o MOL-ovu ulasku u NIS vjerojatno neće stići prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj zakazanih za 12. travnja.
Šira energetska pozadina
Produljeni rok stiže usred napetosti na globalnom tržištu nafte, potaknutih američko-izraelskim napadom na Iran krajem veljače i naknadnim iranskim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske sirove nafte. Iako Srbija više od 60 % sirove nafte uvozi iz Kazahstana, domaća potrošnja ovisi o NIS-ovoj rafineriji koja pokriva oko 95 % potreba za derivatima. Rafineriju opskrbljuje naftovod JANAF, a i za te isporuke nužna je licenca OFAC-a.
Produljenje roka daje svim uključenim stranama još dva mjeseca da usuglase detalje složenog posla koji bi mogao preoblikovati energetsku kartu regije, ali i testirati fino izbalansirane političko-ekonomske odnose Beograda s Moskvom, Washingtonom i Budimpeštom.
