RIJEKA – Stotinu godina nakon povijesne praizvedbe u milanskoj Scali, riječki HNK Ivana pl. Zajca 7. travnja premijerno postavlja Puccinijevu operu „Turandot”, zadnje i jedno od najmonumentalnijih djela slavnog talijanskog skladatelja. Publika će tako prvi put nakon 1992. ponovno gledati bezvremensku priču o ledenoj princezi čije tri zagonetke odlučuju o životu ili smrti njezinih prosaca.
Operom ravna maestro Valentin Egel, dok režiju, scenografiju i kostimografiju potpisuje ugledni Francuz Arnaud Bernard. Njegova vizija, nadahnuta ekspresionističkim filmom „Metropolis”, smješta radnju u hladan, kontroliran svijet u kojem je Turandot „gotovo neljudsko biće”. Bernard ističe da predstava putuje „od noćne more prvog čina do svjetla završetka” te sažima srž opere kao „transformaciju kroz ljubav i ponovno otkrivanje ljudskosti”.
Intendantica Dubravka Vrgoč naglašava da je riječ o „mnogo više od bajke: o složenoj psihološkoj drami u kojoj se isprepliću ljubav, moć, strah i žrtva”.
U naslovnoj ulozi ledene princeze izmjenjuju se riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar i Anastasia Boldyreva. Tajanstvenog princa Calafa tumače Bože Jurić Pešić i Nattha Thammathi, dok će se u ulozi Liù izmjenjivati Anamarija Knego i Gabrijela Deglin. U podjeli su još Luka Ortar i Slavko Sekulić (Timur), Sergej Kiselev (Altoum) te trio ministara Ping, Pang i Pong u interpretaciji Jure Počkaja, Marka Fortunata i Aljaža Žgavca.
Riječki simfonijski orkestar i Operni zbor prate ansambl, a dizajn svjetla potpisuje Dalibor Fugošić.
Puccini je „Turandot” pisao do smrti 1924. godine; prema njegovim skicama završio ju je Franco Alfano. Na praizvedbi 1926. u La Scali dirigent Arturo Toscanini zaustavio je orkestar u trećem činu i rekao: „Ovdje završava opera, u ovom je trenutku maestro preminuo.” Tek su kasnije izvedbe uključile Alfanov dovršetak.
Nakon premijere, predstava će se u travnju reprizirati 10., 11., 13. i 14. travnja. Sudeći po raskošnoj orkestraciji, moćnim zborovima i slavnoj ariji „Nessun dorma”, riječki će spektakl još jednom podsjetiti zašto je „Turandot” jedno od najizvođenijih djela svjetske operne literature.