Vlada je u saborsku proceduru uputila tri nova zakona – o prostornom uređenju, o gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – s ciljem oštrije borbe protiv nezakonite gradnje i brže realizacije legalnih projekata.
„Uvodimo potpuno digitalno i pojednostavljeno upravljanje postupcima, od samog projektiranja do uporabne dozvole”, naglasio je ministar graditeljstva Branko Bačić, najavljujući sustav e-Dozvola kroz koji će projektanti elektronički prikupljati sve uvjete priključenja i tražiti dozvole.
Ključne novosti • e-Prostorna inspekcija: kontinuatno satelitsko praćenje gradilišta omogućit će inspektorima i komunalnim redarima otkrivanje bespravne gradnje bez izlaska na teren. • Dulje trajanje dozvola: građevinska dozvola istječe nakon šest godina ako se ne započne gradnja, odnosno osam godina ako ju izdaje Ministarstvo (dosad tri godine). • Pojednostavnjene procedure: za obiteljske kuće i poljoprivredne objekte do 400, odnosno 600 m² investitor predaje samo idejni projekt; glavni mora dostaviti prije početka radova. • Izvedbeni projekt postaje obvezan za sve građevine osim navedenih manjih zgrada.
Javna dostupnost planova i satelitski nadzor Svi prostorni planovi bit će javno objavljeni, a vraća se i strateška dimenzija državnih i županijskih dokumenata kako bi se spriječilo stihijsko širenje građevinskih zona. Bačić tvrdi da novi model „jača kontrolu zakonitosti i smanjuje nezakonitu gradnju” jer sustav odmah bilježi svaku promjenu u prostoru.
Iskaz interesa za gradnju Najveću operativnu promjenu osjetit će investitori. Ako grad ili općina u roku od dvije godine ne donese detaljni urbanistički plan ili ne izgradi potrebnu infrastrukturu, investitor koji je podnio tzv. iskaz interesa može sam financirati cestu ili drugu komunalnu mrežu u skladu s višim planom. Uloženi iznosi odbijaju se od komunalnog doprinosa i potencijalno od buduće komunalne naknade.
Lokalne vlasti zadržavaju pravo zaustaviti neželjeni projekt, no moraju reagirati u predviđenom roku. Dodatno, nove odredbe brane širenje građevinskih zona dok postojeće nisu opremljene cestama i instalacijama. Zakoni uvode i postupke komasacije te, ako se neki pothvat proglasi „državnim interesom”, mogućnost izvlaštenja zemljišta.
Bačić poručuje da se „ničim ne oduzima pravo lokalne uprave da uređuje svoje područje”, ali da nova pravila napokon obvezuju gradove i općine da provedu vlastite planove. Kao ilustraciju navodi Zagreb, gdje je predviđeno više od 140 detaljnih planova, a donesena je tek trećina.
Zakonski paket sada čeka saborsku raspravu; ako prođe, Hrvatska bi prvi put dobila u potpunosti digitaliziran sustav izdavanja dozvola i satelitski nadzor prostora, što bi trebalo ubrzati legalnu gradnju i istodobno smanjiti bespravne radove.
