Prof. dr. sc. Darko Ropac upozorio je da se razvoj umjetne inteligencije (UI) ubrzao do razine na kojoj je „zakonska regulativa i kontrola upotrebe UI-ja” postala apsolutni prioritet Europske unije.
„Umjetna inteligencija … sposobnost je nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti”, podsjetio je Ropac, ističući da se prvi oblici tehnologije koriste već pola stoljeća – od prepoznavanja lica na pametnim telefonima do autonomnih vozila.
-
Ogroman gospodarski ulog • EU danas ulaže 2,4 – 3,2 milijarde eura u UI, no razvijene azijske države izdvajaju dvostruko više, a Sjeverna Amerika i do šest puta više. • Stručnjaci procjenjuju da će ukupne gospodarske koristi UI-ja do 2025. dosegnuti 6,5 – 12 bilijuna eura, ponajprije kroz automatizaciju rada, robotiku i autonomna vozila.
-
Dobitci za građane i tvrtke • Preciznija dijagnostika, sigurniji promet, učinkovitija poljoprivreda i pametni gradovi najčešće se navode kao prednosti za stanovništvo. • Poduzeća očekuju veći proizvodni kapacitet, niže troškove i nove usluge; do 2035. produktivnost bi mogla porasti i do 37 %. • Napredni algoritmi mogli bi do 2030. smanjiti europske emisije stakleničkih plinova za 4 %.
-
Tamna strana napretka • U državama OECD-a već je 14 % poslova potpuno automatizirano, a još trećina mogla bi nestati u kratkom roku. • Veća koncentracija podataka tvrtkama omogućuje istiskivanje slabije opremljene konkurencije, što remeti tržišno natjecanje. • U vojnoj primjeni najopasnija su smrtonosna autonomna oružja, zbog čega Europski parlament traži njihovu potpunu zabranu i obvezno ljudsko nadziranje svakog sustava naoružanja.
-
Bruxelles priprema stroža pravila Europska unija osnovala je Odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu kako bi: • izradila etičke standarde – sigurnost, transparentnost, odgovornost i zabrana diskriminacije, • zaštitila temeljna prava građana te pitanje intelektualnog vlasništva nastalog radom algoritama, • pojačala nadzor nad primjenom UI-ja u pravosuđu, zdravstvu i obrazovanju.
Ropac zaključuje da Europa želi postati „središte pouzdane umjetne inteligencije”, ali samo uz jasna pravila koja će tehnologiju podrediti čovjeku, a ne obrnuto.
