Na 307. obljetnicu povelje cara Karla VI. kojom je 18. ožujka 1719. Rijeka proglašena slobodnom lukom, u gradu se otvara nova stranica lučke povijesti. Nakon što je Slovenija preuzela primat zahvaljujući koparskom terminalu s više od milijun TEU godišnje, hrvatska se luka dugo oslanjala na rasuti teret – segment koji je lani potonuo 31 %. Iako je kontejnerski promet istodobno porastao 14 %, ukupni su rezultati ostali skromni.
Projekt „Rijeka Gateway” mogao bi preokrenuti trend. Novo kontejnersko čvorište financiraju Maersk (51 %) i domaća ENNA Grupa (49 %), a kapacitetima prvi put izjednačuje Rijeku s Koprom. Ulog najvećeg svjetskog logističara tumači se kao signal da bi se dio tereta iz Kopra i Trsta mogao preusmjeriti u najveću hrvatsku luku.
Luka Rijeka danas posluje kao dioničko društvo. Češki Port Acquisitions drži 34,34 % udjela, no zbog spora s tim većinskim vlasnikom operativno upravljanje dijele država (25,02 %) i hrvatski mirovinski fondovi (31,67 %). U pozadini i dalje stoje ambiciozni, ali neizvjesni planovi nizinske pruge i mogućeg preseljenja terminala na Krk, koji bi dodatno ojačali položaj luke.
Od skromnog skloništa na ušću Rječine do luke koja je uoči Prvog svjetskog rata pretovarivala 2,1 milijun tona i bila među deset najvećih u Europi, Rijeka se više puta dizala iz pepela. „Gateway” joj sada otvara novu prigodu da ponovno postane glavni ulaz Jadrana.