Europska sredstva za razdoblje 2028.–2034. već su pod povećalom, a Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da bez promjene pristupa fondovima Hrvatska riskira promašiti razvojnu priliku.
Najnovije mišljenje Europskog revizorskog suda upozorava na rast administrativne složenosti i neujednačeno praćenje učinaka ulaganja. Revizori procjenjuju da bi gotovo polovica proračuna Unije – oko 2 000 milijardi eura – mogla biti loše iskorištena ako se ne pojača financijsko upravljanje.
HUP ističe kako se to već vidi na aktualnoj omotnici 2021.–2027.: državama srednje i istočne Europe isplaćeno je 22,9 % raspoloživih sredstava, dok je u prethodnom ciklusu brzina isplate iznosila 40,4 %. Hrvatska sada stoji na 21,1 %, naspram 30 % u razdoblju 2014.–2020.
„Hrvatska si ne može priuštiti model u kojem se uspješnost korištenja fondova primarno mjeri apsorpcijom sredstava, a ne njihovim realnim učinkom na konkurentnost ekonomije, produktivnost i izvoz poduzeća”, poručuju iz udruge.
Ključna zamjerka poslodavaca odnosi se na prevladavajući „top-down” model planiranja. HUP traži „bottom-up” pristup u kojem bi privatni sektor imao veću ulogu pri definiranju investicijskih prioriteta te veću izravnu alokaciju novca.
Brojevi na koje se pozivaju:
• 2,7 milijardi eura bespovratnih sredstava iz aktualnog VFO-a i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) formalno je namijenjeno gospodarstvu. • Prema podacima Europske komisije, samo oko 5 % hrvatskog NPOO-a cilja mala i srednja poduzeća. • Bruto dodana vrijednost po zaposlenom doseže tek 53 % prosjeka EU-a, ispod je i prosjeka regije SIE, a Hrvatska ima drugi najveći robni trgovinski deficit u Uniji.
Upozoravaju i da su investicije u inovacije i tehnologiju nužne: procijenjeni multiplikator programa Horizon Europe je 1:11, a 75 % projekata izravno podupire privatni sektor. Ipak, 80 % sredstava centraliziranih fondova danas završava u samo sedam tehnološki snažnijih država članica.
„Hrvatska poduzeća moraju snažnije sudjelovati u centraliziranim fondovima EU-a… Bez jačeg uključivanja domaćih tvrtki postoji rizik daljnjeg produbljivanja razvojnog jaza”, naglašava HUP.
Zaključno, poslodavci traže pojednostavljenje procedura, jasne pokazatelje učinka i veći dio europskog novca usmjeren izravno u privatni sektor kako bi fondovi doista potaknuli rast produktivnosti, inovacija i izvoza.