Nova analiza tvrtke DataPulse Research otkriva duboke pukotine u europskim mirovinskim sustavima. Uspoređujući prosječnu bruto državnu mirovinu s godišnjim troškovima života osoba starijih od 60 godina u 27 država članica, istraživači su utvrdili da:
- samo Rumunjska, Češka, Poljska i Španjolska isplaćuju mirovine koje premašuju svakodnevne rashode, i to za 3 do 21 %;
- Njemačka se nalazi tek na 20. mjestu: prosječna mirovina iznosi 19 138 eura, a troškovi života od 24 000 do 29 000 eura stvaraju osjetan manjak;
- Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Norveška spadaju među zemlje s najvećim jazom – umirovljenici ondje moraju iz drugih izvora pokriti više od jedne trećine izdataka;
- Bugarska i Danska su blago ispod praga samodostatnosti, dok Luksemburg unatoč najvišoj nominalnoj mirovini (više od 34 000 eura) tone zbog ekstremno visokih troškova života (oko 52 000 eura).
Stanovanje je najveća stavka: u Njemačkoj, gdje 60 % starijih građana živi u najmu, rast najamnina dodatno nagriza kupovnu moć. Profesor Axel West Pedersen objašnjava norveški paradoks, gdje veliki nominalni jaz ne znači i rasprostranjeno siromaštvo: „Važno objašnjenje zašto je siromaštvo u starosti relativno nisko u Norveškoj leži u relativno velikodušnoj minimalnoj razini mirovina putem nacionalnog sustava osiguranja, Folketrygden.”
Svi iznosi u analizi prikazani su kao bruto; dodatni udarac dolazi nakon oporezivanja i doprinosa za zdravstveno osiguranje, pa je stvarna kupovna moć umirovljenika još niža.
Kratkoročni tračak nade stiže barem njemačkim umirovljenicima: od 1. srpnja njihova će primanja porasti za 4,24 %. Prema ministrici rada Bärbel Bas, to znači 77,85 eura više za standardnu mirovinu. „Dostojne mirovine nisu luksuz, već pitanje pravednosti za ljude koji su cijeli život naporno radili”, poručila je Bas. No, stručnjaci upozoravaju da je za zatvaranje strukturnog jaza potreban dalekosežniji zahvat, o kojemu trenutačno raspravlja njemačka mirovinska komisija.
Iako se u Zagrebu trenutačno ne najavljuju slična povećanja, podatak da hrvatskim umirovljenicima nedostaje više od trećine prihoda za pokrivanje osnovnih troškova života jasno pokazuje hitnost reformi – i u Hrvatskoj, i diljem Europske unije.