Vlada je prošloga tjedna predstavila rebalans državnog proračuna koji zadržava prihodnu stranu na približno 33 milijarde eura—povećanu tek simboličnih 30 milijuna—dok rashode smanjuje za 223 milijuna eura, na ukupno 36,8 milijardi.
Rezultat je nešto niži planirani manjak: 3,8 milijardi eura umjesto ranije predviđenih 4 milijarde. Unatoč ostanku unutar Maastrichtskog ograničenja od tri posto BDP-a, oprezniji analitičari upozoravaju da su javne financije „na staklenim nogama” jer ih prikriva dosadašnji gospodarski rast.
Ključne promjene u strukturi rashoda • Više novca ide na mirovine i mirovinska primanja. • Povećavaju se plaće zaposlenih u javnim i državnim službama. • Rast socijalnih i rodiljnih naknada. • Smanjuju se sredstva za investicijske projekte.
Stručnjaci smatraju da takav raspored troškova povećava osjetljivost proračuna na moguće gospodarske šokove, a istodobno dodaje „još malo goriva” postojećim inflacijskim pritiscima.